foto: ASP
Sudski savjet u izvještaju o radu za prošlu godinu pitanju povećanja trajanja postupaka apsolutno ne pridaje potrebnu pažnju, kazali su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz te nevladine organizacije su rekli da je tako dok crnogorska javnost svjedoči da se suđenje Vesni Medenici odlaže 18. put, a da je učestao trend odlaganja suđenja za optužbe za najteža krivična djela.
„Sudski savjet u izvještaju o radu za prošlu godinu pitanju povećanja trajanja postupaka apsolutno ne pridaje potrebnu pažnju i stiče se utisak da za to pitanje ne smatra da je upaljen ‘crveni alarm’“, kaže se u saopštenju.
Iz ASP-a su kazali da u izvještaju Sudski savjet navodi da se „analizom rada specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici uočava povećanje prosječnog trajanja postupka iz godine u godinu, što može ukazivati na kompleksnost postupka, što zahtijeva više vremena za obradu i odlučivanje“.
Oni su naveli da se dodaje da „česta zakazivanja i odlaganja ročišta, kao i obimnost dokaznog materijala koji tokom postupka nije koncentrisan, već se predlaže u različitim fazama, može produžiti vrijeme potrebno za rješavanje predmeta“.
„Sudski savjet u narativnom dijelu ne navodi za koliko je prosječno dana došlo do produženja trajanja postupaka, ali tabelarni prikaz ilustruje da je sa 226 dana iz 2021. godine, koliko su prosječno trajali ovi postupci, u narednoj 2022. godini došlo do uvećanja na 368 dana, a lani na 482 dana trajanja postupaka, što je više nego duplo uvećanje za samo dvije godine“, rekli su iz ASP-a.
Kako su rekli, pozornost javnosti naročito je usmjerena na te predmete, gdje se provode postupci za neka od suđenja za najteže oblike kriminala, ali i u kojima se sudi nekima od nekadašnjih istaknutih javnih funkcionera u zemlji.
Iz ASP-a su istakli da je nesporan javni interes daona što prije budu okončana, ali je opšte poznato da je trend odlaganja suđenja dodatno produbljen i ove godine.
„U tom smislu, nevjerovatno je da Sudski savjet ovo pitanje ne posmatra kao veliki problem, a imajući u vidu da se detaljnije ne upušta u obrazloženje i traženje svih uzroka ovog problema, već se zadržava na suvoparnim ocjenama“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da činjenica da se uglavnom medijska javnost samo bavi kontinuiranim odlaganjima brojnih suđenja, koja imaju najveću pozornost građana, ukazuje i da se donosioci odluka moraju što prije pozabaviti tim pitanjem i utvrditi njegovu stvarnu pozadinu.
„U tom smislu čudi i što se nadležni odbori Skupštine još nijesu pozabavili ovim pitanjem i pokrenuli kontrolna saslušanja“, dodaje se u saopštenju.
Umjesto toga, kako su naveli iz ASP-a, matični odbor Skupštine nedavno je, fokusirajući se na statističke podatke prikazane u Izvještaju o radu Sudskog savjeta, prihvatio taj izvještaj i preporučio da bude usvojen na plenumu.
Iz ASP-a su dodali da Izvještaj inače pokazuje da je zaostatak predmeta na kraju prošle godine preko 64 hiljade, što je jasan pokazatelj razornog stanja sudskog sistema u zemlji.
„A Sudski savjet se uglavnom koristi argumentom nedovoljnog broja sudija koji postupaju, dok izostaju dublja zapažanja, ocjene i preporuke za izlazak iz nezavidnog stanja“, dodali su iz ASP-a.
Oni su istakli da će, ukoliko zakonodavni dom prihvati taj Izvještaj Sudskog savjeta, to biti pokazatelj da politika prihvata razorno stanje sudskog sistema u zemlji zdravo za gotovo, i bez jasne strategije kako promijeniti stanje u grani vlasti, koja se godinama sa brojnih adresa karakteriše kao najslabija institucionalna karika, koja građanstvu ne isporučuje pravdu.
