Sadržaj
Novi ministar pravde Bojan Božović, učestvovaće sjutra na sjednici Sudskog savjeta kako bi približio stavove i razjasnio nejasnoće u vezi sa utvrđivanjem liste kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine.
To su “Vijestima” rekli iz Ministarstva pravde, ukazujući da je izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim se propisuju uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda, omogućeno da na tu poziciju bude birana osoba koja nije sudija ili državni tužilac, a koja ima dvadesetogodišnje radno iskustvo na različitim pravnim poslovima, “koje se računa kumulativno”.
Sudski savjet na elektronskoj sjednici prošle sedmice nije mogao da utvrdi listu kandidata za predsjednika Vrhovnog suda jer su se sporili oko toga da li kandidatkinja Valentina Pavličić ispunjava uslove konkursa. Kako su “Vijesti” objavile, sporenje na elektronskoj sjednici nastalo je oko tumačenja člana 33 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, odnosno oko toga da li nekadašnja zastupnica države pred Evropskim sudom za ljudska prava ima 20 godina kumulativnog ili kontinuiranog staža kao sudija, tužilac, advokat, notar ili na nekim drugim pravnim poslovima… Tumačenje jednog broja članova da Pavličić mora da ima kontinuirani staž na pravnim poslovima, razlog je zbog čega je to pitanje ostavljeno za redovnu sjednicu Sudskog savjeta.
Osim Pavličić, kandidati za predsjednika Vrhovnog suda su sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković, v. d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić.
Iz Ministarstva pravde podsjećaju da su odredbe Zakona kojima se propisuju uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda, izmijenjene u skladu sa preporukama Venecijanske komisije koje su date u mišljenju na Nacrt izmjenama i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
VK je u mišljenju pozdravila izmjene Zakona ističući da bi “strogo ograničavanje pristupa Vrhovnom sudu kandidatima moglo dovesti do izolacije pravosuđa i podržavanje konzervativnih i krutih mišljenja, za razliku od otvorenosti za nove misli i koncepte, koje bi mogli unijeti pravni stručnjaci iz različitih profila”.
Ustavom Crne Gore propisano je da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda. Izmjenama Zakona o sudijama i Sudskom savjetu, koje su bile dio paketa zakona potrebnih da Crna Gora od EU dobije Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), osim što je proširen krug potencijalnih kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, sada na Opštoj sjednici Vrhovnog suda svaki od sudija moći će da zaokruži više kandidata s liste prijavljenih – najviše tri. Do sada je bilo moguće odabrati samo jednog kandidata.
Ministar neće učestvovati u glasanju
Iz Ministarstva ukazuju da iako je ministar Božović stava da kao predstavnik izvršne vlasti ne učestvuje u radu Sudskog savjeta, ali kako je riječ o prvoj sjednici nakon njegovog imenovanja, na njoj će učestvovati i “nastojati da približi stavove eventualno spornih odredaba zakona”.
“Shodno prethodno navedenom, ministar pravde neće učestvovati u glasanju, već će dati tumačenje odredbi zakona i time pokušati da razjasni eventualne nejasnoće, kao i da upozna članove/ice Sudskog savjeta o intencijama izmjena prethodno važećeg zakona i komunikaciji koja je tom prilikom obavljana sa Venecijanskom komisijom i Evropskom komisijom”, rekli su iz Ministarstva.
Ističu da će Sudski savjet kao kolegijalni organ donijeti odluku u skladu sa svojim nadležnostima, a bez uticaja ministra pravde na tu odluku.
Takođe, podsjećaju da navedena norma formulisana po uzoru na odredbe Zakona o Državnom tužilaštvu u pogledu uslova za izbor vrhovnog državnog tužioca, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.
Obećavaju efikasnije i slobodnije sudstvo
Kandidati za predsjednika Vrhovnog suda uz prijavu na konkurs dostavili programe rada u kojima obećavaju da će, ako budu izabrani, raditi na tome da sudstvo bude nezavisnije (posebno finansijski), efikasnije i transparentnije, da se brže rješavaju predmeti, a samo su se neki od njih bavili gorućim problemom u cijelom društvu, pa i sudstvu – korupcijom.
Na probleme u pravosuđu, kada je u pitanju njegova nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost i profesionalizam godinama ukazuje Evropska komisija u izvještajima o Crnoj Gori.
Valentina Pavličić je u programu rada, na više od 66 strana, navela da koliko god zvučalo grubo i bolno konstatacija Evropske komisije o funkcionalnosti crnogorskog pravosuđa, a time i Vrhovnog suda, realna je i istinita jer je data kroz analizu stanja i ocjene koje se daju između ostalog i kroz presude Evropskog suda.
Podsjeća da je EK u izvještaju za prošlu godinu navela da je pravosudni sistem Crne Gore umjereno spreman, bez napretka u sprovođenju ključnih reformi i da nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost i profesionalizam tek treba da se unaprijede.
Ona je u programu rada navela da bi u cilju jačanja nezavisnosti sudija i sudstva, preduzela mjere kao što su jačanja mehanizma zaštite “unutrašnje” i “spoljne” nezavisnosti sudija tako što će se sudija pojedinac na odgovarajući način zaštititi od neželjenih uticaja ili pritisaka drugih sudija ili rukovodioca ili pritisaka drugih grana vlasti, a naročito izvršne.
Pavličić: Korupcija među sudijama jedna od glavnih prijetnji društvu
Jedna od mjera koju Pavličić zagovara je i jačanje “utiska nezavisnosti” stručnih i kadrovskih kapaciteta sudova, tako što će se temeljno analizirati pritužbe stranaka. Među mjerama navodi i sistemsko praćenje kadrovske potrebe pojedinih sudova, jačanje finansijske i prostorne nezavisnosti sudstva, a, kako smatra, pitanje odgovornosti sudija mora ići i van disciplinskih okvira, u zavisnosti od prirode i stepena učinjenog.
“Konkretno, problem korupcije među sudijama jedna je od glavnih prijetnji društvu i funkcionisanju demokratske države. Generalni problem korupcije u društvu se ne može riješiti bez besprekorne reputacije sudstva… Naivno bi bilo pretpostaviti da je crnogorsko sudstvo imuno na ovu boljku, iako je moje lično uvjerenje da su takvi slučajevi rijetki izuzeci”, navela je.
Poručuje da, kada se dese ovakvi slučajevi, potrebno je dati snažan sudski odgovor u vidu pravosnažne sudske presude, a ne ostaviti građanima, javnosti i proteku vremena da “sami presuđuju”.
Pavličić navodi da bi u cilju jačanja nepristrasnosti i odgovornosti sudija, preduzela mjere kao što su osiguranje pravilnog, dosljednog i potpunog funkcionisanja sistema slučajne dodjele predmeta, promocija etike i profesionalnog ponašanja sudija, borbe protiv svakog oblika korupcije u sudstvu…
Preduzela bi i mjere interne organizacije tako što će se napraviti popis, struktura i analiza svih starih predmeta na nivou Vrhovnog i svih sudova, a u cilju ostvarivanja prava na suđenje u razumnom roku, postavila bi vremenske okvire potrebne za rješavanje određenih sudskih predmeta.
Pavličić navodi da je jedan od ciljeva njenog rada postizanje efikasnosti i efektivnosti u radu i na predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima sudskog odlučivanja.
Vuković: Nije postignut željeni učinak u reformi pravosuđa
Ana Vuković u programu rada, koji ima 11 strana, navodi da iako je od usvajanje prve Strategije reforme pravosuđe napravljen određeni pomak, evidentno je da u stvaranju nezavisnog nepristrasnog, odgovornog pravosuđa željeni učinak nije postignut.
Smatra da je u cilju uspješne depolitizacije Sudskog savjeta, postojeće odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudovima, neophodno dopuniti garancijama nezavisnosti i nepristrasnosti.
U programu rada je navela da je neophodno dodatno afirmisanje principa rodne ravnopravnosti i obezbijediti da se kvalitet rada sudije, pored postojećih kriterijuma cijeni i u odnosu na odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava.
“Potrebno je unaprijediti transparentnost prakse Sudskog savjeta, i s tim u vezi unaprijediti ï postojeći informacioni sistema”, kazala je.
Podsjeća da, iako finansijska nezavisnost predstavlja jednu od vitalnih poluga nezavisnosti pravosuđa, crnogorsko sudstvo nema odlučujuću ulogu u kreiranju sopstvenog budžeta, već o tome odlučuje izvršna vlast.
Navodi da su zarade nosilaca sudskih funkcija i dalje ispod prosječnih vrijednosti na zapadnom Balkanu, a da pravilnici o okvirnim mjerilima rada i određivanje tzv. norme koju sudije treba da ispune u toku godine, ne uzimaju objektivno u obzir realnu složenost predmeta, posebno u predmetima iz oblasti organizovanog kriminala.
Dodaje da je jedan od ključnih prioriteta u dijelu jačanja efikasnosti smanjenje broja zaostalih predmeta, dok je dugo trajanje sudskih postupaka i dalje problem.
Vučković: Sudstvo pružilo ključan doprinos u dobijanju IBAR-a
Vesna Vučković se u programu rada na 25 strana više fokusirala na ono što je u Vrhovnom sudu urađeno tokom njenog v. d. mandata (izrađene Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, nastavljena saradnja sa NVO, unaprijeđena međunarodna saradnja…).
“Dostignuća pravosuđa u oblasti vladavine prava su znatno doprinijela članstvu Crne Gore u Sjeverno-atlantskoj alijansi. U prethodnom periodu, sudstvo je pružilo konkretan i ključan doprinos u dobijanju završnih mjerila (izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR) u pristupanju Crne Gor EU”, tvrdi Vučković.
Smatra da nezavisnost sudstva nije potpuna dok sudovi zavise od budžeta kojeg opredjeljuje izvršna vlast.
Poručuje da ako bi bila izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, aktivno bi se uključila u izradu novih zakonskih rješenja koja bi u znatnom prepoznala najbolje sudije, da se ocijeni prevenstveno kvalitet i kvanitet rada sudija.
Smatra da sud mora biti otvoren za javnost kroz objavljivanje najvažnijih informacija o njegovom radu, da treba ojačati PR službu i održavati konferencije za novinare.
Kako kaže, predsjednik Vrhovnog suda mora stalno da podstiče kroz redovne sasanke sa predsjednicima sudova da rad učine efikasnijim posebno u rješavanju predmeta “crvenih omota” (predmeti kojima prijeti zastara).
“Poseban akcenat treba dati na postupanje u predmetim određivanja i trajanja pritvora. Pritvor nije i ne može biti kazna, pa u stuacijama kada to zakon propisuje treba je zamijeniti drugom vrstom – mjerom nadzora…”, poručuje.
Zadatak za budućeg predsjednika, kako je navela, formiranje sudske policije u cilju unapređenja bezbjednosti u sudovima.
Pešić: O reformi odlučuju drugi, a krivica se pripisuje sudovima
Miodrag Pešić smatra da aktuelni momenat u crnogorskom društvu zahtijeva da Vrhovni sud preuzme ulogu nosioca transformacije sudstva i da za rezultate te reforme odgovara građanima, “a ne da o reformi odlučuje neko drugi, a da se krivica za eventualni neuspjeh pripisuje sudovima”.
“Iz Izvještaja EK se može zaključiti da reforma crnogorskog sudstva nije dala željeni rezultat, a da jedan od razloga može biti nepotpun uvid u mogući efekat predloženih reformi sudske grane vlasti, najviše zbog toga što se, iz raznih razloga, najkvalitetnije sudije nijesu uključivale u ovoj proces, ili zato što nijesu uvažene sugestije onih koji su dali osvrt na predloženi set reformi”, navodi Pešić u programu rada na 16 strana.
Podsjeća da je u izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama ušla starosna granica za odlazak u penziju sudija i promijenjen način izbora predsjednika Vrhovnog suda, ali ne i odredbe koje bi “garantovale materijalnu nezavisnost sudija”, pa se od predsjednika Vrhovnog suda očekuje da kanališe predlog rješenja koja će garantovati sudijama dostojna primanja.
Smatra da predsjednik Vrhovnog suda treba da insistira kroz djelovanje u Sudskom savjetu, da se što više uvažavaju stavovi sudstva po pitanju budžeta i obezbijedi mehanizme koji bi spriječili da se “prodre u samu suštinu nezavisnosti sudstva”.
Zalagaće se, kako navodi, za jačanje funkcije disciplinskog tužioca, koji bi garantovao da navodi o povredi dužnosti sudije budu detaljno istraženi.
Naslovna foto: Privatna arhiva
Izvor: Vijesti
