Postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti neophodno je bliže definisati oblast bezbjednost pacijenata, a kroz upravljanje rizicima i neželjenim događajima, definisati i procedure za identifikaciju i procjenu rizika istih, sa jasnim preporukama za unapređenje polja sigurnosti, te preventivne mjere, jer aktuelna u samo jednom članu pominju smanjivanje neželjenih, nepotrebnih i neodgovarajućih procesa, navodi se u Strategiji za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata za period 2025–2028, zajedno sa Akcionim planom za 2025–2026. godina.
Ova strategija postavlja temelje za reformu zdravstvenog sistema sa ciljem poboljšanja kvaliteta usluga i povećanja bezbjednosti pacijenata.
Navodi se da postojeća zakonska rješenja ne prepoznaju sistemsko regulisanje naknade bez krivice, koji bi omogućio naknadu štete osobama koje su pretrpljele povrede ili gubitak u određenim situacijama bez potrebe za dokazivanjem krivice ili nemara, a čime bi se omogućila brza i pravična kompenzacija pacijentima koji su pretrpljeli štetu tokom medicinskog tretmana, a bez potrebe za sudskim procesima.
Strategija takođe prepoznaje da se dekriminalizacija ljudske greške smatra ključnim korakom ka poboljšanju kvaliteta i sigurnosti u zdravstvenom sistemu, omogućavajući bolje razumijevanje, prevenciju i upravljanje greškama na način koji koristi i pacijentima i zdravstvenim radnicima.
Integrisani sistem podataka ključan za praćenje kvaliteta zdravstvene usluge
Ističe se kako u postojećim zakonskim rješenjima se ne prepoznaje da postoji zakonski uspostavljen sistem za praćenje neželjenih događaja.
“U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ne postoji jasno definisan pojam “neželjenog događaja”, obaveze zdravstvenih ustanova, sistem prijavljivanja, evidencije, prevencije i korektivnih mjera, zakonom definisanog regulatornog nadzora i u krajnjem sankcija za nepoštovanje propisa koje se tiču praćenja neželjenih događaja u zdravstvenim ustanovama”, navodi se u Strategiji.
Posebno se ističe činjenica da u Crnoj Gori ni danas ne postoji monitoring sistema za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti, tj. nema mandatorne obaveze praćenja indikatora kvaliteta.
“Sistemsko praćenje indikatora do ovog trenutka nije bilo moguće uspostaviti a iz razloga što Klinički centar Crne Gore i tri specijalne bolnice nisu dio jedinstvenog informacionog sistema. Bez razvoja jedinstvenog informacionog sistema koji će biti u stanju da pruži sve neophodne informacije, indikatori kvaliteta će se očekivano teže koristiti u cilju praćenja zdravstvenog sistema”, objašnjeno je u ovom dokumentu.
Nepostojanje integrisanog informacionog sistema je, kako se zaključuje, razlog nepotpunih i nepouzdanih podataka, otežane obrade i analize, nekompatibilni softveri otežavaju razmjenu informacija i onemogućavaju stvaranje integrisane baze podataka.
Navedeni nedostaci u daljem opterećuju i onako opterećene resurse što u krajnjem otežava proces praćenja indikatora kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite.
Ukazuje se na to da je analiza SOCIEUX+ 2023-08 CRNA GORA – Podrška Ministarstvu zdravlja Crne Gore u uspostavljanju sistema kontrole kvaliteta u 2023. godini pokazala da je jedna od glavnih slabosti nepostojanje nacionalnih struktura i struktura pružaoca zdravstvenih usluga za oblast kvaliteta zdravstvene zaštite.
Na osnovu međunarodne analize zdravstvenog sistema i SWOT analize zdravstvenog sistema Crne Gore, postoji potreba za uspostavljanjem nezavisnog nacionalnog tijela/Komisije koje će upravljati i podržavati praćenje i razvoj kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti u zdravstvenom sistemu.
Gore pomenuto istraživanje pokazalo je, kako se ističe, da zdravstvene ustanove nemaju uspostavljene strukture za upravljanje kvalitetom u zdravstvenim ustanovama.
Pružaoci zdravstvenih usluga potrebno je da uspostave potpuno upravljanje kvalitetom, te da sprovode kontinuirane aktivnosti unapređenja kvaliteta, uključujući bezbjednost zdravstvene zaštite i zdravstvenih usluga.
Zaključuje se da zdravstvene ustanove da bi osigurale i kontinuirano unapređivale kvalitet zdravstvene zaštite, moraju da uspostave strukture za upravljanje kvalitetom, uključujući bezbjednost pacijenata, kao i da imenuju komisiju za kvalitet, predstavnika upravljanja kvalitetom i službenika za bezbjednost zdravstvene zaštite.
Ove mjere imaju za cilj osiguranje i kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, što će u konačnici doprinijeti većoj bezbjednosti pacijenata i efikasnijem radu zdravstvenih ustanova.
Očekuje se da će implementacija ove strategije i akcionog plana dovesti do značajnih promjena u zdravstvenom sistemu Crne Gore, poboljšavajući kvalitet i bezbjednost zdravstvene zaštite za sve građane.
Izvor: RTCG
