Sadržaj
Sever je kazala da se nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora istražiti jer predstavlja ozbiljno kršenje standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija koji moraju biti ispunjeni kako bi se osiguralo da medijski javni servis odredi svoju ulogu branitelja javnog interesa i pluralizma
Pozvali su sve nadležne institucije, prvenstveno Inspekciju rada, da što prije preduzmu radnje kako bi se rasvijetlila situacija u kojoj je Boris Raonić treći put postao generalni direktor Javnog servisa.
Oglušili se o apele
– Crnogorski parlamentarci oglušili su se o apele upućene prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o RTCG, a koji su se odnosili na neophodno snižavanje kriterijuma koje kandidati za generalnog direktora RTCG moraju ispunjavati. Da su uslišili apel, Javni servis ne bi bio u ovako nepovoljnoj situaciji. Premijer Crne Gore Milojko Spajić oglasio se saopštenjem u kojem odgovornost za izmjene zakona pokušava da prebaci na Evropsku komisiju – piše u saopštenju Evropske federacije novinara, koje potpisuje predsjednica Maja Sever.
Podsjećaju da su RTCG i Boris Raonić izgubili dva spora pred crnogorskim sudovima zbog njegovog imenovanja 2021. kada je bio u sukobu interesa i nije ispunjavao uslove konkursa. Izgubljena su i dva spora pred Osnovnim sudom u Podgorici u vezi sa njegovim reimenovanjem 2023. godine, gdje je opet utvrđeno da je njegovo imenovanje bilo nezakonito.
Raonić je ove godine podnio ostavku na mjesto generalnog direktora nakon usvajanja njemu povoljnog zakona, da bi na istoj sjednici Savjeta RTCG u roku od 15 minuta bio imenovan za v. d. direktora, što je u praksi malo vjerovatno.
– Izbore 31. avgusta obilježile su brojne kontroverze, prvenstveno zbog netransparentnosti, što je izazvalo sumnje da su bili politički ili interesno vođeni, uz kršenje zakonskih normi – piše u saopštenju Evropske federacije novinara.
Od devet članova Savjeta RTCG, glasalo je šest. Petoro je dalo podršku Raoniću, dok je jedan listić bio nevažeći. U EFN ističu da postoje sumnje da dva uslova Raonić nije uspunio – uslov od pet godina radnog iskustva u struci prema Zakonu o radu Crne Gore, kao i onaj da je već je dva puta biran za generalnog direktora, što je u suprotnosti sa Zakonom o javnom medijskom servisu.
Evropska federacija novinara podržava zahtjeve osam kandidata koji su odbili tog dana da budu intervjuisani i da učestvuju u unaprijed dogovorenim izborima.
Kako navode iz SMCG, ukoliko želje Crne Gore ostanu na putu evropskih i NATO integracija, ovakvi pravni promašaji i slične afere ne bi smjele da budu karakteristika Javnog servisa.
– Ovakav nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora se istražiti jer predstavlja ozbiljno kršenje evropskih standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA). Kriterijumi transparentnosti moraju biti ispunjeni kako bi se osiguralo da medijski javni servis odredi svoju ulogu branitelja javnog interesa i pluralizma – rekla je predsjednica EFJ-a Maja Sever.
Od samog početka kontroverzno
Od samog izbora Boris Raonića za generalnog direktora RTCG 2021. godine počele su kontroverze i suđenja. Na sam dan izbora Inspekcija je kontrolisala dokumentaciju kandidata, nakon čega se poroglasila nenadležnom. Nalaz Inspekcije je oborio Upravni sud koji je naredio da u ponovnom postupku tuženi postupa po presudi i donese novu, zakonitu odluku, ali je rok prekoračen i odgovora nema. Ministarstvo ekonomskog razvoja, kojim je tada rukovodio Jakov Milatović, u novembru 2021. godine prihvatilo je objašnjenje Inspekcije rada kojim ovaj organ odbija da izvrši inspekcijski nadzor u postupku zapošljavanja generalnog direktora RTCG, jer smatra da na osnovu Zakona o RTCG, osim sudova, nijedan državni organ nije nadležan da vrši ocjenu zakonitosti odluka koje donosi Savjet RTCG. Čeka se odluka sada nadležnog resora kojim rukovodi Naida Nišić, a koji je već odavno prekoračio rok koji je dao Upravni sud.
Zanimljivo je i da je Jakov Milatović jedini funkcioner koji se oglasio povodom posljednjeg izbora Raonića. On je nedavno upitao „postoji li iko ko misli da Raonićev izbor nije bio namješten“.
On je istakao kako se „izvrću teze“, te da su nedavno obavljene izmjene zakona, pri čemu su iz vlasti poručivali da je pet godina radnog iskustva bolje nego deset kada je u pitanju uslov za podnošenje kandidature za direktora RTCG.
– Izmjene tog zakona u posljednjem trenutku parlamentarna većina je prodala javnosti kao dio IBAR zakona, što nije tačno. Osim ovog, imali smo još spornih zakona, poput izmjena u vezi sa Sudskim savjetom, gdje je došlo do klasičnog kršenja ustavnih normi. Naime, Ustav kaže da se Sudski savjet, koji bira i razrješava sudije, bira na mandat od četiri godine, a sada imate zakonski osnov da taj mandat može trajati šest godina. Ustav jasno kaže četiri godine, a vi onda u Skupštini donesete zakon koji kaže, eto, može biti šest – istakao je Milatović.
Korekcije i dogovori
S druge strane, iz kabineta Milojka Spajića su bez znanja Ministarstva kulture i medija i mimo radne grupe koja je dvije godine radila na setu medijskih zakona poslati amandmani Evropskoj komisiji, neposredno pred njihovo usvajanje u Skupštini. U tim amandmanima se tražilo, između ostalog, da uslov za generalnog direktora bude pet, a ne deset godina radnog iskustva u VII1 spremi. Isti takvi komentari na Zakon o RTCG su prije svega toga došli u Direktorat za medije kod Neđeljka Rudovića. U mejlu, koji je poslao Branko Krvavac, traži se smanjivanje uslova, a komentari su bili ispisani na papiru sa logom RTCG, pa se postavlja pitanje da li je novi zakon o RTCG pisan u kabinetu Spajića ili Raonića.
Premijer je na to nedavno odgovorio: „Notorna je neistina da sam sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem, predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i generalnim direktorom RTCG Borisom Raonićem korigovao set medijskih zakona kako bih nacrtao to mjesto za Raonića“.
Na optužbe da je sa Mandićem, Kneževićem i Raonićem pisao zakon koji ide u korist Raoniću, on kaže da iza svega stoji Evropska komisija jer su oni bili ti koji su predložili, savjetovali i korigovali rješenja.
Sumnje javnosti u „pakovanje direktora“ nedavno je pojačao i jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG sa konkursa iz 2021. Nikola Marković. On je prošle sedmice na festivalu „Bookiranje“ kazao da ga je jedan političar zvao da pričaju u uređivačkoj politici.
– Jedan od ljudi koji je sada jedan od ključnih nosilaca vlasti u Crnoj Gori me nazvao i rekao: „Nikola, prijavio si se da budeš direktor. Mi tamo imamo većinu, bilo bi dobro da dođeš da malo porazgovaramo o uređivačkoj politici i kadrovskim rješenjima“. Ja sam to doživio kao uvredu. To je nevaspitano pitanje. Ne radi se o meni, nego o tome kako vlast koja je došla poslije 30. avgusta doživljava medije. Mediji su ti koji treba da kontrolišu svaku vlast da bi društvo i država bili bolji. Kod nas je naopak proces. Vlast, ili partije, kontrolišu medije i onda su sve gori mediji i država, nažalost… Nova vlast je samo preuzela loše prakse bivše vlasti. Samo su se promijenili političari koji kontrolišu medije… – rekao je između ostalog Marković.
On nije precizirao o kojem je političaru riječ, već je samo naglasio da je iz samog vrha vlasti.
Izvor: Pobjeda
