Organizacija KOD, u saradnji sa GI “Sačuvajmo Sinjajevinu”, je 20. septembra 2024. godine organizovala završnu konferenciju u okviru projekta “Tražimo da znamo!”, koji je podržan od strane Ministarstva javne uprave.
Na konferenciji je predstavljena publikacija „Analiza stepena primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa konkretnim preporukama za unapređenje normativnog okvira“, a koju je prezentovao autor Vladimir Bošković.
On je učesnicima predstavio proces uvođenja prava na slobodan pristup informacijama u pravni sistem Crne Gore kao i nedostatke trenutnog Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Zaključio je da je neophodno izmijeniti i dopuniti sadašnji zakon, kako bi slobodan pristup informacijama elementarno profunkcionisao do usvajanja zakona koji bi temeljno uredio ovu oblast.
Preporuke za unapređenje važećeg zakona, kako navode iz ove organizacije, se odnose na uvođenje odredbe na osnovu koje će svi prijedlozi zakona, kao i prijedlozi njihovih izmjena i dopuna, obavezno sadržati izjašnjavajuću odredbu predlagača i donosioca o tome da li budući zakon ograničava ili ne ograničava ustavno pravo na pristup informacijama organa vlasti, zatim na tajnost i navodnu osjetljivost informacije kao cjeline ili pojedinog podatka u njoj i na uspostavljanje minimalne funkcionalnosti postupaka, posebno onih po žalbi.
U drugom dijelu konferencije, tokom panel diskusije, Biljana Božić, predstavnica Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, istakla je važnost adekvatne i efikasne primjene zakona.
“Fokus ne treba da bude samo na donošenju novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, već je jako važno, na terenu, prepoznati pravne probleme sa kojima se Agencija, kao drugostepeni organ, susreće u radu i šta smo to prepoznali kao “kamen spoticanja” u procesu od podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) do, u konačnom, presude Vrhovnog, odnosno, Ustavnog suda”, istakla je ona.
Božić zapaža kako nevladine organizacije često nijesu dovoljno informisane i nijesu prošle adekvtanu obuku o tome šta je i šta treba da sadrži zahtjev za slobodan pristup informacijama. Božić je, konkretnim primjerima, razjasnila kakav treba da bude sadržaj zahtjeva i šta sve mogu biti razlozi da prvostepeni organ odbije takav zahtjev.
Ona je primjetila da novinari ne koriste institut Zahtjeva za slobodan pristup informacijama dovoljno, te smatra da je neophodno da se osnaži mreža novinara, koja bi imala logističku podršku u dolaženju do dokumenta, koji su osnov za njihova istraživanja.
Predstavnica NVO “35 mm” Snežana Nikčević je govorila i o ograničenjima kapaciteta javne uprave u ovoj oblasti. Nikčević smatra da razumijevanje administrativnog jezika često predstavlja problem za građane, a da u svim oblastima “fali podataka”.
Zaključila je da je potrebno mnogo više ovakvih interakcija i skupova, kako bi razmijenili mišljenja i poboljšali komunikaciju sa institucijama.
O teškoćama sa kojima se susreću novinari/ke u svakodnevnom radu govorila je novinarka Gradske TV, Anđela Kostić.
Ona je i podijelila svoja iskustva u dolaženju do podataka. Prema njenim riječima, odgovori koje dobije od nadležnih su često konfuzni, nejasni, neprecizni i ne pomažu mnogo u traganju za istinom.
Publikaciju „Analiza stepena primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa konkretnim preporukama za unapređenje normativnog okvira“, autora Vladimira Boškovića možete pročitati na sljedećem linku: https://kod.org.me/wp-content/uploads/2024/09/Analiza-stepena-primjene-Zakona-o-SPI-Organizacija-KOD.pdf.
Izvor: Gradski.me
