Sadržaj
Tri mjeseca od početka primjene Zakona o upravljanju otpadom, kojim je, između ostalog, zabranjena upotreba plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, građani, kako ocjenjuju iz Ministarstva ekologije, sve više koriste platnene torbe, papirne kese i druge ekološki prihvatljive alternative. Iako je, poručuju, rano za procjenu uticaja ove mjere, rezultati su do sada ohrabrujući i ukazuju na pozitivan trend.
Prema rezultatima morfološke analize sprovedene na deponiji u Podgorici, količina plastičnih kesa koje se odlažu na tom mjestu smanjena je za oko 70 odsto u odnosu na raniji period.
Iz Domaće trgovine, u okviru koje posluju Aroma marketi i Konto diskonti, ističu da je upotreba plastičnih kesa smanjena za okvirno 50 odsto u periodu oktobar-januar u poređenju s istim periodom prošle godine. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u promet je do sada stavljeno više od pet miliona komada kesa, od čega je država prihodovala sumu od blizu 170.000 eura, namijenjenu isključivo za projekte zaštite životne sredine, podizanje svijesti građana i edukativne kampanje, za čije je sprovođenje zadužen Eko-fond.
SMANJENJE OTPADA
Zabrana plastičnih kesa, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva ekologije, dovela je do značajnog smanjenja njihove upotrebe.
– Građani su sve više počeli da koriste platnene torbe, papirne kese i druge ekološki prihvatljive alternative. Takođe, primjećuje se povećana svijest o štetnosti plastičnih proizvoda za životnu sredinu, što doprinosi dugoročnom smanjenju otpada. Iako je potrebno više vremena za potpunu procjenu uticaja ove mjere, rezultati su ohrabrujući i ukazuju na pozitivan trend – kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekologije.
Takođe, količina plastičnih kesa koje se odlažu na deponiji u Podgorici, poručuju iz tog resora, smanjena je za oko 70 odsto u odnosu na raniji period.
– Rezultati sprovedene morfološke analize na deponiji u Podgorici ukazuju na značajan uspjeh u smanjenju količine plastičnih kesa koje se odlažu. Taj rezultat potvrđuje pozitivan efekat mjera predviđenih Zakonom o upravljanju otpadom, koje su usmjerene na smanjenje upotrebe kesa za jednokratnu upotrebu – obrazložili su iz Ministarstva ekologije.
Iz tog resora pozivaju građane da podrže ovu inicijativu i doprinesu očuvanju životne sredine.
– Koristeći platnene cegere i druge trajne alternative, možemo zajedno smanjiti zagađenje i stvoriti zdraviju budućnost za sve – poručuju iz Ministarstva ekologije.
SVE POPULARNIJI CEGERI
Iz Domaće trgovine, u okviru koje posluju Aroma marketi i Konto diskonti, Pobjedi je rečeno da se nakon stupanja na snagu Zakona o upravljanju otpadom, broj prodatih plastičnih kesa prepolovio.
– Upotreba plastičnih kesa je smanjena za okvirno 50 odsto u periodu oktobar-januar u poređenju s istim periodom prošle godine. Ovo smanjenje rezultat je ne samo zakonskih mjera, već i našeg društveno odgovornog pristupa – kazali su Pobjedi iz Domaće trgovine.
Od aprila do jula 2024. godine, ističu, u njihovim marketima prodato je preko tri miliona plastičnih kesa.
– Nakon stupanja na snagu zabrane, od oktobra do januara, taj broj se prepolovio. Ovi podaci govore o velikom uticaju mjera Vlade na korišćenje plastičnih kesa, odnosno smanjenju njihove upotrebe – ističu iz Domaće trgovine.
Podsjećaju da su i prije stupanja ovog zakona na snagu, prešli na korišćenje ekološki prihvatljivijih kesa.
– Kao društveno odgovorna kompanija, Domaća trgovina je još od aprila 2024. godine, prije nego što je zabrana stupila na snagu, prešla na korišćenje ekološki prihvatljivijih kesa od 51 mikrona, čime smo dodatno podržali održivost i prilagodili se zakonskim propisima – poručuju iz Domaće trgovine.
Cijena plastičnih kesa u njihovim marketima iznosi 15 centi, što je, kako ističu, u skladu s tržišnim standardima.
– Kao društveno odgovorna kompanija cilj nam je da podstaknemo kupce da biraju dugoročno održivije opcije, poput cegera koji su dostupni u našim marketima – navode oni.
KAŽNJENO OSAM PRIVREDNIKA
Kazne za nepoštovanje Zakona o upravljanju otpadom iznose od 1.000 do 40.000 eura. Tržišna inspekcija je od početka primjene Zakona do danas utvrdila 19 nepravilnosti, te prekršajno kaznila osam privrednika u ukupnom iznosu od osam hiljada eura.
– U postupku nadzora nad primjenom Zakona o upravljanju otpadom iz djelokruga nadležnosti Tržišne inspekcije, od početka primjene Zakona, izvršeno je 758 inspekcijskih kontrola i utvrđeno 19 nepravilnosti. Tom prilikom, preduzete su preventivne i represivne mjere prema trgovcima koji svoje poslovanje nijesu uskladili sa odredbama ovog zakona. Zbog utvrđenih nepravilnosti, koje su se odnosile na stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, koji su zakonom zabranjeni, donijeta su četiri rješenja o zabrani prometa u ukupnoj vrijednosti robe od 11.628 eura i to: 5.658 pakovanja štapića za uši, 126 pakovanja plastičnih slamčica, 399 pakovanja pribora za jelo za jednokratnu upotrebu. Izdato je osam prekršajnih naloga kojima se učinioci prekršaja kažnjavaju novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 8.000 eura (4.000 pravno lice i 4.000 odgovorno lice u pravnom licu) – kažu iz Tržišne inspekcije.
Kod 15 subjekata nadzora, ističu, ukazano je da se lagane plastične kese debljine zida do 15 mikrona mogu upotrebljavati isključivo na mjestu za pakovanje robe, kako je propisano ovim zakonom.
Za inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o upravljanju otpadom, ističu, angažovani su svi tržišni inspektori, kako u redovnom nadzoru, tako i po inicijativama.
– Za vršenje inspekcijskog nadzora nad primjenom ovog propisa imamo sasvim dovoljan broj inspektora na terenu – poručuju iz Tržišne inspekcije.
Eko-fond još nije dobio ni centa
Prodavci dostavljaju mjesečni izvještaj o broju prodatih kesa Agenciji za zaštitu životne sredine, koja priprema rješenje o iznosu za plaćanje. Ta sredstva uplaćuju se Eko- fondu i koriste za ekološke akcije u cilju podizanja svijesti o ekološkoj sredini. Za tri mjeseca primjene Zakona, u promet je stavljeno nešto više od pet miliona komada kesa, od čega je država prihodovala blizu 170.000 eura.
Agencija za zaštitu životne sredine, kako je rečeno Pobjedi, do danas je shodno dostavljenoj dokumentaciji obradila 252 izvještaja, a poštujući upravni postupak i rokove žalbe do dana današnjeg izdala isti broj rješenja.
– Uvidom u dostavljenu dokumentaciju/izvještaje, Agencija za zaštitu životne sredine je utvrdila da je u promet stavljeno 5.658.630 komada kesa. Na osnovu ukupnog broja donesenih rješenja na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koju je prodavac stavio u promet do danas, novčani iznos koji se preusmjerava na račun Eko-fonda iznosi 169.758.90 eura – rečeno je Pobjedi iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Napominju da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koju je prodavac stavio u promet, te da se sredstva uplaćuju na državni račun sa kojeg se preusmjeravaju na račun Eko-fonda i mogu se koristiti samo za finansiranje i kofinansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanje informacija javnosti i kampanja koja ukazuje na štetnost upotrebe plastičnih kesa na životnu sredinu.
Iz Eko-fonda poručuju da još uvijek nijesu dobili novac od naplate kesa.
– Do sada, Fond za zaštitu životne sredine nije počeo sa ubiranjem predviđenih sredstava – kazali su iz Eko-fonda.
Na pitanje koliko je do sada uplaćeno Eko-fondu, iz Ministarstva ekologije kažu da će tačni podaci o iznosima uplaćenim u Eko-fond biti dostupni nakon obračuna za ovaj kvartal.
– Tačni podaci o iznosima uplaćenim Eko-fondu biće dostupni nakon obračuna za ovaj kvartal. Sva sredstva biće usmjerena na projekte zaštite životne sredine, podizanje svijesti građana i edukativne kampanje – kažu iz Ministarstva ekologije.
Eko-fond ima ključnu ulogu u zaštiti životne sredine i sprovođenju ekoloških politika u Crnoj Gori. Poručuju da će sredstva od prodatih kesa, kada budu uplaćena, projektno valorizovati u skladu sa Planom rada za 2025. godinu.
– Značaj Eko-fonda ogleda se u podsticanju održivog razvoja, podršci inicijativama za smanjenje zagađenja, kao i u organizovanju edukacija i kampanja koje imaju za cilj podizanje svijesti građana i privrede o važnosti očuvanja životne sredine. Takođe, radimo na implementaciji zakonodavnih okvira u vezi sa zaštitom prirodnih resursa i efikasnim upravljanjem otpadom, što će u konačnom uključivati i finansiranje projekata od sredstava prikupljenih od pomenute naknade – ističu iz Eko-fonda.
Izvor: Pobjeda
