Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o gimnaziji nalazi se u skupštinskoj proceduri. Iz nadležnog ministastva navode da ovaj zakon ima za cilj stvaranje uslova za unapređivanje kvaliteta opšteg obrazovanja i stvaranje uslova za poboljšanje postignuća učenika u ovoj oblasti. Između ostalog u predlogu zakona je predviđeno da odjeljenje može imati najvise 30 učenika umjesto dosadašnjih 32, definiše se kontinuitet ocjenjivanja, a pojašnjeno je kad pismeni testovi moraju biti ponovljeni.
U dokumentu je naglašeno da je bilo potrebno definisati da odjeljenje može imati najvise 30 učenika umjesto dosadašnjih 32 jer je smanjenje broja učenika u odjeljenju jedan od osnovnih preduslova za unapređenje poboljšanje kvaliteta obrazovanja, a” time veću mogućnost, zadovoljenje specifičnih obrazovnih potreba svakog učenika, to jest, individualiziranu obrazovnu podršku nastavniku u cilju ostvarivanja boljih postignuća svakog pojedinačnog učenika u skladu s njihovim vlastitim sposobnostima i predznanjima.”
Predlogom zakona definiše se kontinuitet u ocjenjivanju koji je uslovljen fondom časova nastavnog predmeta, a sve zbog izmjena broja klasifikacionih perioda tokom nastavne godine. Takođe, zakon precizira i stepen opterećenja učenika brojem pisanih provjera znanja.
“Novim Predlogom zakona učenicima matematičke gimnazije omogućeno je da na maturskom ispitu imaju izbor izmedu dva predmeta analize sa algebrom ili matematike. Ova promjena pruža učenicima fleksibilnost u odabiru oblasti koja im je najbliža”, piše u Predlogu zakona.
Predlogom zakona omogućava se nastavnicima da organizuju ponovljenu pisanu provjeru znanja tokom časa dopunske nastave.
“Ova izmjena ima za cilj da pruži fleksibilnost u procesu ocjenjivanja, posebno u slučajevima kada učenici nisu bill u mogućnosti da u potpunosti pokažu svoje znanje zbog različitih okolnosti. Ova mogućnost takođe doprinosi nesmetanoj realizaciji redovnog nastavnog procesa, jer omogućava nastavnicima da, u saradnji sa učenicima, pravovremeno rješavaju eventualne praznine u učenju i ocjenjivanju, čime se obezbjeđuje ravnoteža i pravičnost u ocjenjivanju”, pojašnjeno je u dokumentu.
Predlogom zakona je bilo potrebno definisati da odjeljenje može imati najviše 30 učenika po odobrenju Ministarstva umjesto dosadašnjih 32 učenika, čime će se, smatraju predlagači zakona, stvoriti jedan od osnovnih preduslova za unapredenje, poboljšanje kvaliteta obrazovanja u cilju ostvarivanja boljih postignuća svakog učenika u skladu sa njihovim ličnim sposobnostima.
Izmjenom Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i ukidanjem klasifikacionog perioda, bilo je neophodno precizirati broj ocjena koje učenici moraju imati kako bi im se na polugodištu/nastavnoj godini mogle formirati konačne ocjene.
Takođe, ovim zakonom na drugačiji način definisano je trajanje pripremne nastave za vanredne učenike kojima je prestao status redovnog učenika zbog 30 i vše neopravdanih izostanaka, kao i učenika koji su isključeni iz škole. Trajanje pripremne nastave koji su ovi učenici dužni da pohađaju smanjuje se na 20 odsto od ukupnog godišnjeg broj časova za određeni obrazovni program.
“Učenik je stekao opšte srednje obrazovanje kad položi maturski ispit. Pravo da polaže maturski ispit ima i lice koje je završilo maturski tečaj. U gimnaziji u kojoj postoje uslovi može se, uz saglasnost Ministarstva, organizovati priprema i polaganje međunarodnog maturskog ispita”, ističe se u Predlogu zakona.
Državljanin druge države, lice bez državljanstva, azilant ill iseljenik može se upisati u gimnaziju po uslovima kao i crnogorski državljanin.
Ako više od polovine učenika odjeljenja dobije nedovoljnu ocjenu na pisanoj provjeri znanja (pismeni zadatak, test, grafički rad, kontrolna vježba i slično), pisana provjera znanja se ponavija za učenika koji je dobio nedovoljnu ocjenu, kao i za učenika koji nije zadovoljan ocjenom. Ova provjera znanja ponavija se jedanput.
Ukoliko na ponovnoj pisanoj provjeri znanja učenik dobije manju ocjenu nego na prethodnoj provjeri upisuje mu se veća ocjena.
Ako se desi da više od polovine učenika na ponovnoj pisanoj provjeri znanja dobije nedovoijnu ocjenu, direktor škole je dužan da Zavodu za školstvo podnese zahtjev za evaluaciju rada predmetnog nastavnika.
“Zavod za školstvo je dužan da, u roku od 15 dana od dana prijema izvrši evaluaciju rada predmetnog nastavnika”, navodi se između ostalog u Predlogu zakona.
Izvor: CdM
