Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije prihvatilo prijedlog Sindikata prosvjete da se mirnim putem dogovore i da za više od 1.000 profesora plate časove preko norme koje su držali za vrijeme koronavirusa, kako oni ne bi podnosili tužbe. Iz tog resora kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović su najavili da će podnijeti ustavnu žalbu na pravosnažne presude koje je dobilo dvoje profesora, a gdje treba da im se plati više od 2.000 eura.
To je Pobjedi saopštio predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović.
Ranije su iz ove radničke organizacije najavili da je četvoro profesora pokrenulo tužbe protiv škola zbog neplaćenih časova, a više od 1.000 njih je zatražilo da se riješi spor mirnim putem, pred Agencijom za mirno rješavanje sporova. Prije nego što su pokrenuli tužbe profesori su tražili od nadležnih da im plate časove, ali nijesu dobili pozitivan odgovor.
Nakon toga su se dogovorili da pojedini potraže pravdu pred sudom, te da će nakon dobijenih presuda zatražiti od resornog ministarstva dogovor, da ne bi i ostali profesori krenuli sa tužbama protiv škola. Komentarisali su tada da bi bilo dobro da se dogovore sa donosiocima odluka, jer država ne bi morala da ima duple troškove koji nose sudski postupci.
Međutim, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, prema riječima Božovića, nije pristalo da se plate časovi mimo postupaka koji bi se pokretali pred sudovima. Božović kaže da im je na sastanku rečeno da su od zaštitnice imovinsko-pravnih interesa dobili uputstvo da ne prihvataju isplatu časova mimo presuda.
“Iznenađen sam odlukom Ministarstva. Očekivao sam da će pristati i da se dogovorimo, jer imamo pravosnažne presude koje pokazuju da smo u pravu”, rekao je Božović.
Predsjednik Sindikata je istakao da su pisali profesorima kojima nijesu plaćeni časovi preko norme, te da su ih obavijestili o svemu i poručili im da ne odustaju.
“Bilo je nekih koji su odustali, neki će nastaviti postupak i tužiće školu”, rekao je Božović.
On je dodao da trenutno nemaju tačan podatak koliko profesora je odustalo od tužbe, a koliko njih će da pokrene sudski spor protiv škole kako bi naplatili časove preko norme koje su držali za vrijeme korone.
“Imamo informacije da neke uprave pritiskaju profesore da ne podnose tužbe, govore im da to nije moralan čin… Profesori moraju sami da odluče da li će da pokrenu tužbe ili ne. Radili smo za vrijeme korone po čitav dan i samo tražimo ono na što imamo pravo”, kaže Božović.
Predsjednik Sindikata je precizirao da su on i još jedna koleginica dobili pravosnažnu presudu i da treba da im se isplati više od 2.000 eura…
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kako je rekao Božović, najavilo je da će da podnese ustavnu žalbu na te presude. Kako procedura nalaže, ako ustavne žalbe budu u korist resornog ministarstva, država može kasnije da pokrene postupak i traži povraćaj novca koji je isplaćen profesorima. Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija očekujemo odgovore o ovoj temi.
Prema podacima Sindikata, četvoro profesora tužilo je škole zbog neisplaćenih časova, te su dva predmeta, za sada, pravosnažno okončana…
Reagovali da ne dođe do zastare Božović je kazao Pobjedi da je više od 1.200 nastavnika i nastavnica predalo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova zahtjev da se odradi arbitraža i da im se isplate časovi preko norme koje su držali 2020. godine. On je istakao da je maksimalni iznos koji bi koštao državu oko tri miliona eura, s tim da ta suma tek treba da se utvrdi, ali je realno da bude oko dva miliona.
Predsjednik Sindikata je istakao i da su preko advokatske kancelarije u septembru morali da reaguju, jer je zastarijevao slučaj. Nakon četiri godine zastarijevaju predmeti, pa je više od 1.200 naših koleginica i kolega iz čitave Crne Gore riješilo da preda Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova zahtjev da se odradi arbitraža.
“Smatramo da imamo pravo na honorar koji nijesmo dobili”, poručio je tada Božović.
On je objasnio da iznos koji treba da se plati pojedinačno profesorima zavisi od slučaja do slučaja, jer je neko imao i do deset časova honorara, neko manje…
“Iznos treba da bude po nastavniku između 500 i 2.000 eura, sve zavisi”, kazao je nedavno Božović.
On je obrazložio da su pokušali ranije da se dogovore sa resornim ministarstvom, da su pregovarali prije nego što su pokrenuli sudske postupke, ali da Ministarstvo finansija nije odobrilo da im se isplati potraživanje, odnosno časovi preko norme koje su držali tokom epidemije covid-19.
Komentarisao je da sporni časovi nijesu plaćeni, jer se nijesu dogovorili sa nadležnima. Podsjetio je da su pregovarali s tadašnjom ministarkom Vesnom Bratić.
“Tada su spiskovi bili gotovi, provjereno je ko je imao časove preko norme u vrijeme korone, ali su iz Ministarstva finansija rekli – ne. I tu smo stali. Ušlo se u neku priču da sa Ministarstvom riješimo mirno putem potraživanja, ali nije uspjelo, i onda smo se obratili sudu”, istakao je predsjednik Sindikata prosvjete.
Tadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, komentarišući što nijesu platili prekovremeni rad nastavnicima, saopštila je da nije ni jasno, ni precizno utvrđeno da li to pravo nastavnicima pripada. Govorila je i da su oni imali dobru volju da riješe ovo pitanje, ali da je zahtjev Sindikata nerealno visok.
Iz Sindikata prosvjete odgovarali su da tu nema dileme i da imaju pravo na dodatnu zaradu. Pozivali su se na odredbe Zakona o radu gdje piše da radno vrijeme zapošljenog može da traje i duže od ugovorenog radnog vremena u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile i u drugim izuzetnim slučajevima. Isto tako, objašnjavali su oni, Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete predviđeno je uvećanje zarade, odnosno osnovnog koeficijenta od pet odsto za izvođenje časova preko norme i takvi časovi se vrednuju kao redovni.
Iz Sindikata su ranije ukazivali i na činjenicu da su nadležni u startu rješavanja ovog problema imali drugačiji stav od onog koji su kasnije razvili. Podsjetili su da su predstavnici Sindikata prosvjete imali sastanak sa državnim sekretarom Ministarstva finansija Jankom Odovićem i predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, te da je zaključak sastanka bio da će se od vaspitno-obrazovnih ustanova potraživati broj održanih časova preko norme, kao i broj izvršilaca, odnosno nastavnika.
Izvor: Pobjeda
