Nova trasa druge dionice auto-puta do Andrijevice, kao i njegov dalji nastavak prema Beranama, prolazi preko parcele koju je država prije šest godina kupila sa ciljem da se na njoj podigne vojni kompleks.
U lokalnoj upravi u Andrijeci ističu da očekuju odgovor da li je to što nova trasa auto-puta sječe zemljište koje je svojevremeno kupljeno za potrebe izgradnje kasarne eliminatorni faktora za njenu izgradnju.
“Vidimo da bi budući auto-put trebalo da prođe preko parcele koja je svojevremeno bila određena za izgradnju vojnog kompleksa, što samo po sebi govori da ova lokacija više ne može biti aktuelna za prvobitnu namjenu. No, poslije svega za tako nešto čeka se zvanična potvrda iz Vlade koja se i bavi ovom problematikom. Očekujemo konkretan odgovor kako bi i mi i cjelokupna javnost konačno znali kakav je stav zauzet po ovom pitanju”, izjavio je predsjednik opštine Andrijevica Željko Ćulafić.
Preciznog i jasnog odgovora nema ni nakon nedavnog susreta predstavnika ove sjeverne opštine sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem.
Ministarstvo odbrane nakon tog sastanka izdalo je saopštenje u kom se jedino navodi da su vođeni razgovori, bez preciznijeg odgovora kakvi su dalji koraci u vezi gradnje kasarne.
“Tema razgovora bila je saradnja Opštine sa Ministarstvom odbrane i Vojskom Crne Gore, gradnja nove kasarne u Andrijevici, kao i mogućnosti angažovanja Inženjerijske čete. Inicijativa o gradnji kasarne VCG postoji od 2019. godine, kada su Opština i Ministarstvo odbrane podijelili svoje obaveze po tom pitanju. Više katastarskih parcela na području Opštine Andrijevica u međuvremenu je, nakon eksproprijacije, prešlo u državno vlasništvo, a Ministarstvo odbrane je obezbijedilo arhitektonsko-urbanističko rješenje za kasarnu”, rečeno je u tom saopštenju.
Ministarstvo odbrane i Opština Andrijevica imaju dogovor i da se Prostorno-urbanističkim planom (PUP) predvidi formiranje dvije urbanističke parcele za izgradnju dvije stambene zgrade za pripadnike Vojske Crne Gore, a koji bi radili u kasarni.
Predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić je, nakon sastanka, izjavio da samo detaljne analize koje bi trebalo da uradi Vlada mogu da daju odgovor da li će Andrijevica dobiti obećanu kasarnu.
“I ranije smo isticali da od lokalne uprave ne zavisi da li će se kasarna graditi u Andrijevici ili ne, već od Vlade. To nam je potvrdio i ministar Krapović koji nas je uvjerio da on sam ne odlučuje o ovom projektu već čitava Vlada. Stavio nam je do znanja da on u ovom trenutku ne može da kaže kakva je dalja sudbina ovog projekta, već da odgovor na to pitanje treba da daju stručne analize i dugoročni programi koji prate ovu problematiku. Očekujem da će se ubrzo doći do takvih odgovora. Mi u lokalnoj upravi svakako smo tu da damo svaku vrstu podrške i pomoći da se ovaj projekat realizuje, onako kako je to svojevremeno i obećavano”, rekao je Ćulafić.
Priča o izgradnji kasarne u Andrijevici počela je 2018. godine kada je Vrhovni savjet odbrane Crne Gore donio takvu odluku.
Tada je rečeno da se radi o projektu vrijednom 17 miliona eura i će se u ovoj kasaarni stacionirati elitna pješadijska jedinica čije formiranje mora da zadovolji propisane NATO standarde.
Takođe, tada je saopšteno da se pomenuta jedinica mora formirati do 2020. godine. Međutim, dosad nije postavljen ni kamen temeljac za obećani objekat, iako je tadašnji ministar odbrane Predrag Bošković poručivao da se radi o prioritetnoj investiciji na sjeveru države.
Ministarstvo odbrane je prije sedam godina kupilo 45.000 metara kvadratnih zemljišta u Andrijevici za potrebe gradnje kasarne i to na lokaciji koja se prostire pored rijeke Kraljštice i magistalnog puta Berane – Andrijevica.
Nije bez značaja podsjetiti da je u vrijeme bivše Jugoslavije i potom zajedničke države Srbije i Crne Gore, Andrijevica bila značajno vojno sjedište. Tu je bila jedna velika kasarna, a zatim još nekoliko manjih kasarni i karaula u graničnom pojasu prema Albaniji.
Za tim vremenima danas u Andrijevici svi žale, jer je vojska održavala infrastrukturu, ali isto tako i zapošljavala značajan broj lokalnog stanovništva. Sve te kasarne, osim one u Jošanici koja je međunarodnim sredstvima pretvorena u hostel i takozvani “Avanturistički centar Mojan, danas su u fazi poptune zapuštenosti i propadanja.
Zato priča o ponovnom otvaranju kasarne u ovoj varošici nije bila bez odjeka i reakcija. Od onih koji su kritikovali, do drugih, realnijih pogleda, koji su se radovali, očekujući da će dvjesta vojnika maloj varošici vratiti život i koliko toliko zaustaviti zabrinjavajuće migracije.
Iz partija koje su poslije promjena od 2020. godine na vlasti i u ovom gradu navode da hitno treba ispitati kako su radili „fantom“ vojnici, odnosno kako je prethodna vlast uoči avgustovskih izbora davala rješenja svojim pristalicama za rad u kasarni od koje nema ništa.
U Andrijevici se pričalo i kako su pojedina lica uoči prošlih izbora dobila rješenja za rad u ovom objektu. Procurela je informacija da su neka lica dobijala određene nadoknade za poslove koje ne obavljaju, odnosno za rad u zgradi i na poligonima kojih nema.
“Sve ovo bi nadležne državne institucije morale da ispitaju i provjere. Moralo bi se ispitati kako i pod kojim uslovima je kupljeno zemljište i ko je odlučio da se to zemljište kupi, a da se onda procjenom dođe do zaključka da ta lokacija apsolutno iz bezbjednosnih razloga ne odgovara za te namjene”, kažu u Andrijevici.
Četrdeset pet hiljada kvadratnih zemljišta za potrebe gradnje kasarne, na lokaciji koja se prostire pored rijeke Kraljštice i samog magistalnog puta Berane – Andrijevica, zarasta u korov i podsjeća na to da bi neko morao da snosi odgovornost zbog bačenog novca. Osim ako se sada taj novac ne vrati kroz eksproprijaciju tog zemljišta za potrebe izgradnje auto-puta.
Izvor: RTCG
