U periodu mart–april 2025. godine, u Nikšiću, Ulcinju i Herceg Novom, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, održao je informativne sesije posvećene primjeni mjere zabrane približavanja putem sistema elektronskog nadzora. Događaji su okupili više od 50 predstavnika i predstavnica institucija sistema zaštite – centara za socijalni rad, policije, pravosuđa, lokalne uprave, zdravstvenih ustanova i organizacija civilnog društva, kazala je Biljana Zeković, izvršna direktorica ove NVO.
“Cilj sesija bio je jačanje međusektorske saradnje, razmjena znanja i iskustava iz prakse, kao i otvaranje dijaloga o unapređenju institucionalnih mehanizama zaštite žena koje su preživjele nasilje”, kazala je Zeković.
O fenomenu nasilja nad ženama govorile su predstavnice SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, Nikolina Boljević i Martina Vučelić ukazujući na alarmantne podatke i svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju žene koje traže zaštitu.
O specifičnostima sistema elektronskog nadzora, njegovim tehničkim aspektima i sprovođenju u praksi govorile su predstavnice Ministarstva pravde Teodora Radojević, Maja Ćupić i Dragana Grujičić, ističući da je riječ o mehanizmu koji omogućava efikasnu kontrolu sprovođenja mjera zabrane približavanja i pravovremenu reakciju nadležnih službi.
“Sistem elektronskog nadzora funkcioniše tako što počinilac nasilja nosi elektronsku nanogicu, dok žena sa iskustvom nasilja nosi poseban uređaj u obliku mobilnog telefona koji emituje signal i omogućava praćenje udaljenosti između njih. Kada se počinilac približi ispod propisane granice, sistem automatski aktivira alarm i obavještava nadležnu službu Ministarstva Pravde”, objašnjava Zeković.
Ova tehnologija, dodaje ne samo da djeluje preventivno, već omogućava ženi da se osjeća sigurnije u svakodnevnom životu, znajući da je potencijalna prijetnja pod nadzorom i da sistem reaguje u realnom vremenu.
“Uređaj koji nosi ženi omogućava da zatraži pomoć u hitnim situacijama. Iskustva žena koje su koristile elektronski nadzor kao mjeru zaštite ukazuju na to da se, uz primjenu ove mjere, osjećaju značajno sigurnije i mirnije u svakodnevnom životu. Ističu da im prisustvo uređaja koji reaguje na pokušaj približavanja nasilnika daje osjećaj kontrole i zaštite, što im omogućava da ponovo uspostave rutinu, slobodno se kreću i obavljaju svakodnevne aktivnosti bez stalnog straha. Za mnoge od njih, elektronski nadzor je bio ključan korak u procesu oporavka i povratka osjećaja lične slobode”, dodaje Zeković.
Učesnici su istakli potrebu za jačanjem međusektorske saradnje na lokalnom nivou kroz uspostavljanje jasnih protokola, redovnu komunikaciju i zajedničke obuke svih aktera u sistemu zaštite.
Posebno je naglašena važnost proširenja primjene elektronskog nadzora i na prekršajne postupke, kako bi veći broj žena imao pristup ovom vidu zaštite.
Ukazano je i na značaj kontinuirane edukacije stručnjaka iz policije, pravosuđa, centara za socijalni rad, zdravstva i lokalnih samouprava, kao i na potrebu snažnijeg informisanja javnosti o postojanju ove mjere i njenim benefitima za žene koje su preživjele nasilje.
“Elektronski nadzor predstavlja važan instrument za jačanje bezbjednosti i osjećaja sigurnosti žrtava nasilja. Primjena ove mjere omogućava automatizovanu detekciju kršenja zabrane približavanja i hitnu reakciju nadležnih organa, čime se smanjuje rizik od ponovnog nasilja i osigurava dodatna zaštita ženama koje su se odlučile da prijave nasilje i započnu proces oporavka. Ova mjera ujedno šalje jasnu poruku da je odgovornost za poštovanje zaštitnih mjera na počiniocu, a ne na žrtvi”, ističe Zeković.
Aktivnost je dio projekta „Jačanje EMS usluge za žene žrtve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici u Crnoj Gori“, finansiranog od strane Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške, koji u Crnoj Gori sprovodi UN Women Srbija u saradnji sa Ministarstvom pravde Crne Gore i NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica.
