Izlaganje suncu izaziva oštećenje DNK u ćelijama kože, pa krema za sunčanje jeste važan i neophodan oblik zaštite uz oprezno sunčanje, te nošenje odjeće, šešira i naočara za sunce. Preplanulost, čak i bez opekotina, takođe je znak oštećenja od sunca i doprinosi razvoju raka kože, priča u razgovoru za Portal RTCG dr sc.med Ana Popović, specijalista dermatovenerologije, uži specijalista onkologije.
Oštećenja od sunca, upozorava ona, mogu dovesti do mutacija koje uzrokuju rak kože.
“Dobijanje opekotina od sunca u mlađim godinama povećava rizik od raka kože kasnije. Preplanulost, čak i bez opekotina, takođe je znak oštećenja od sunca i doprinosi razvoju raka kože”, ističe dr Popović, koja je i nacionalni koordinator Međunarodnog udruženja za dermoskopiju i izvršni direktor Udruženja dermatološke onkologije Crne Gore.
Odgovor na pitanje da li su kreme kancerogene
Jedno od najčešćih pitanja pacijenata je da li su kancerogene kreme koje štite od sunca. Popović navodi da je dokazano da krema za sunčanje pomaže u prevenciji raka kože.
“Dvije važne australijske studije pokazale su da se pojava melanoma smanjuje za 50 odsto, a planocelularnog karcinoma kože za 40 odsto kod onih koji svakodnevno koriste kremu za sunčanje. To je značajan rezultat. Zaštita kože od sunca u ranom djetinjstvu i dosljednazaštita tokom čitavog života je najbolji način da se spriječi rak kože”, pojašnjava ona.
Važno je, priča, razumjeti da, čak i ako sada redovno koristite kremu za sunčanje, a imali ste značajna oštećenja od sunca godinama ili čak decenijama unazad, i dalje se može desiti da vam se dijagnostikuje rak kože zbog njegovog sporog razvoja.
“Neki tumori se razviju brzo, ali većini treba vremena da se ispolje. Ako vam se rak koze dijagnostikuje dok koristite kremu za sunčanje, to nema nikakvu uzročnu vezu. Takođe, nikad nije kasno da počnete da štitite svoju kožu, to će spriječiti dodatna oštećenja”, ističe Popović.
Ipak, kako kaže, svi sastojci krema za sunčanje, bez izuzetka, jesu hemikalije. Međutim, dodaje da riječ „hemikalija“ nije sinonim za opasnost.
“Voda je hemikalija. Molekul kiseonika je hemikalija. I “fizičke”kreme, koje sadrže cink-oksid ili titanijum-dioksid, takođe su proizvod hemije. Preciznija i korisnija podjela je na organske i neorganske filtere. Organski UV filteri su molekuli na bazi ugljenika, poput avobenzonaili bemotrizinola (BEMT), koji se decenijama koriste širom svijeta i za koje postoje podaci o sigurnosti i za koji se očekuje da će ga FDA odobriti krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Neorganski filteri su mineralni, cink-oksid i titanijum-dioksid, koji fizički reflektuju UV zrake i posebno su pogodni za osjetljivu ili dječiju kožu”, pojasnila je Popović.
Za ljude koji žele da im koža izgleda mlado i svježe sada, za 10 godina, i za 20 godina, rješenje je zaštita od sunca.
“Najbolje što možete učiniti za svoju kožu je da pronađete kremu za sunčanje koja vam odgovara i da je koristite, zajedno s ostalim oblicima zaštite od sunca, svaki dan”, kaže Popović.
Priznaje da su neki proizvodi povučeni sa tržišta zbog prisustva štetnih supstanci, poput benzena, koji jeste poznat kancerogen, pa kaže da je od presudne važnosti da kreme za sunčanje kupujete isključivo u apotekama, gdje se prodaju proizvodiprovjerenog porijekla, dermatološki testirani i sa sigurnosnim sertifikatima.
“Ne preporučuje se kupovina kozmetike preko društvenih mreža ili sumnjivih internet izvora, ti proizvodi često ne prolaze potrebne kontrole kvaliteta. Kada je riječ o zdravlju kože, kompromis sa neprovjerenim preparatima nije samo neodgovoran, može biti i koban”, upozorava Popović.
Podsjeća da je najopasniji period za izlaganje suncu četvoročasovni interval oko solarnog podneva, obično između 10 i 14 sati, mada se u ljetnjim mjesecima taj interval može produžiti do 17 sati.
“U tom dijelu dana sunčevi zraci padaju gotovo vertikalno, prelazeći najkraći put kroz atmosferu, čimemaksimalna količina UV zračenja dopire do površine Zemlje. Nasuprot tome,u ranim jutarnjim satima ili kasnim popodnevnim časovima, zraci putuju pod oštrijim uglom, što omogućavaatmosferi da upije veći dio štetnog UV spektra. Takođe, sa svakim povećanjem nadmorske visine za 1.000 metara, intenzitet UV zračenja raste za otprilike 10%. To znači da osobe koje borave u planinskim predjelima, bez adekvatne zaštite, mogu doživjeti opekotine čak i kada ne osjećaju toplotu”, navodi Popović.
Ukoliko je UV indeks iznad 6, to se smatra visokom vrijednošću i predstavljaozbiljnu prijetnju po zdravlje kože i očiju.
“Što je UV indeks veći, veći je i stepen rizika od pojave opekotina, fotostarenja, oštećenja vida i, dugoročno, malignih tumora kože. Zato se najvažnija mjera zaštite ne ogleda samo u korišćenju kreme za sunčanje, već u izbjegavanju direktnog izlaganja suncu u opasnim satima. Nije važno da li ste na plaži, planini, u selu ili gradskoj sredini, UV zračenje je prisutno svuda oko nas”, ističe Popović.
Kako odabrati pravu kremu za sunčanje?
Kada se bira odgovarajući preparat za zaštitu od sunca, kako navodi, presudnu ulogu ima poznavanje potreba vlastite kože.
“Preporučuje se upotreba antisolarnih krema sa širokim spektrom djelovanja, koje štite i od UVA i od UVB zračenja. Međutim, efikasna zaštita nije univerzalna, svaki tip kože zahtijeva pažljivo prilagođen pristup, zbog čega je savjetovanje sa dermatovenerologom preporučljivo i odgovorno. Za osobe sa masnom kožom ili onima sklonim aknama, neophodno je birati formule koje sadrže sebum-regulatorne komponente. Takvi proizvodi pomažu u balansiranju lučenja sebuma, smanjujući rizik od začepljenja pora i upalnih procesa. S druge strane, izrazito suva koža, naročito ona sa tendencijom ka atopijskim reakcijama, zahtijeva bogatije formulacije, koje pored UV zaštite, istovremeno hrane i umiruju”, preporučuje dr Popović.
Kod kože osjetljive na sunce, sklonoj alergijskim reakcijama poput polimorfne svjetlosne erupcije (PLE), preporučuju se preparati koji sadrže alfa-glukozilrutin, sastojak poznat po svojoj sposobnosti da ublaži i spriječi pojavu alergija izazvanih izlaganjem sunčevim zracima.
Kada su djeca u pitanju, Popović napominje da njihova nježna i tanka koža zahtijeva posebnu pažnju.
“Preparati za najmlađe moraju biti posebno formulisani, bez agresivnih hemikalija, sa blagim, umirujućim sastojcima koji pružaju sigurnu i pouzdanu zaštitu. Proizvodi za zaštitu od sunca klasifikuju se prema jačini SPF faktora: srednji, visoki i veoma visoki stepen zaštite. Prava antisolarna krema treba da nosi oznaku zaštite od UVA i UVB zračenja, ali i klinički potvrđenu efikasnost i podnošljivost. Vodootpornost preparata takođe je važna, naročito kod aktivnosti na otvorenom, plivanja, rekreacije ili rada na suncu”, ukazuje Popović.
Kreme sa zaštitnim faktorom 30 i više treba nanositi najmanje pola sata prije izlaganja suncu, a aplikaciju ponavljati svaka dva sata, te obavezno nakon kupanja, znojenja ili brisanja peškirom.
Skraćenica SPF (Sun Protection Factor), označava stepen zaštite koji preparat pruža koži od UVB zračenja, glavnog uzročnika opekotina od sunca i promjena na koži koje mogu voditi ka ozbiljnim oboljenjima.
Popović kaže da veći SPF faktor znači viši stepen zaštite, ali i duže vrijeme tokom kog koža ostaje zaštićena od štetnih sunčevih zraka.
“Na primjer, ukoliko vaša koža prirodno počne da gori nakon 10 minuta izlaganja suncu, krema sa SPF 30 produžava to vrijeme zaštite otprilike na 300 minuta. Ipak, važno je naglasiti da je ovo samo orijentaciona računica. Efektivna zaštita zavisi i od niza drugih faktora, od tipa kože, jačine UV indeksa, geografske širine, godišnjeg doba, ali i vlažnosti vazduha, nadmorske visine i refleksije svjetlosti s površina poput pijeska, snijega ili vode.”, navodi Popović.
Kako zapravo SPF funkcioniše?
Naša sagovornica kaže da zaštitni preparati djeluju putem aktivnih sastojaka koji imaju sposobnost da reflektuju, apsorbuju ili rasipaju UV zračenje.
Na tom osnovu razlikuju se mineralne (fizičke) i hemijske kreme za zaštitu od sunca.
- Mineralnekreme (najčešće sa cink-oksidom ili titanijum-dioksidom) stvaraju zaštitni sloj na površini kože koji odbija sunčeve zrake, poput ogledala.
- Hemijskeformule sadrže molekule koje upijaju UV zračenje i razlažu ga prije nego što ošteti ćelije kože.
Koliki procenat UVB zraka će preparat blokirati zavisi od njegovog SPF faktora:
- SPF 15blokira približno 93% UVB zraka
- SPF 30blokira oko 97%
- SPF 50dostiže do 98%
- SPF 100pruža maksimalno 99% zaštite
Popović ističe da nijedna krema, bez obzira na jačinu SPF-a, ne može pružiti apsolutnu zaštitu.
“Upravo zato se preporučuje ponovna aplikacija kreme svaka dva sata, kao i nakon plivanja, znojenja ili brisanja peškirom, bez obzira na deklarisani nivo otpornosti na vodu. Udruženje dermatološke onkologije Crne Gore izričito preporučuje svakodnevnu upotrebu zaštite sa najmanje SPF 30, pri čemu se SPF 50 smatra optimalnim za produženu izloženost ili osobe sa osjetljivom kožom. Važno je razumjeti da SPF faktori iznad 50 nude samo minimalnu dodatnu zaštitu, pa nije riječ o drastično efikasnijim formulama, već o nijansama koje imaju smisla u posebnim uslovima, poput boravka na planini, vodi ili tokom boravka vani tokom ljeta u podne”, pojašnjava Popović.
Odluka o zaštitnom faktoru, kako zaključuje, ne treba se zasnivati samo na brojci, već i na tipu kože, ličnoj istoriji opekotina, klimatskim uslovima i stepenu dnevne izloženosti suncu.
Izvor: RTCG
