Gotovo 130.000 građana Crne Gore nalazi se u zoni siromaštva. Svako treće dijete je siromašno, a vlasti još nijesu preduzele konkretne mjere kako bi se nemaština suzbila, piše Dan.
Iako je Ustavom određena kao država socijalne pravde, Crna Gora to u praksi nije, jer petina građana jedva preživljava. U posebnom riziku su korisnici socijalnih primanja, koja su izuzetno niska, korisnici staračkih naknada, nezaposleni…Tako da Crna Gora i ovogodišnji Svjetski dan siromašnih (9. avgust) dočekuje bez konkretnih mjera za pomoć ugroženim građanima.
Po poslednjim podacima Monstata, koji se odnose na 2024. godinu, u Crnoj Gori 20 odsto ljudi ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ustaljena stopa ukazuje da je siromaštvo duboko ukorijenjeno i dugoročno i da zahtijeva sistemski odgovor. Prema istraživanju UNICEF-a, svako treće dijete u Crnoj Gori nalazi se u zoni siromaštva, a poslednji podaci Monstata to potvrđuju.
Banka hrane: U nemaštini živi svako četvrto dijete
Jelena Mitrović, koordinatorka Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja pri Uniji slobodnih sindikata, kaže da su, prema njihovim podacima, četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori i dalje potrebne dvije prosječne zarade kako bi zadovoljila minimalne uslove za dostojanstven život.
– Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za drugi kvartal 2025. godine iznosi 2.010 eura, što predstavlja rast od 0,5 odsto u odnosu na prvi kvartal, odnosno povećanje od 10 eura. Sindikalna potrošačka korpa trenutno iznosi 2.010 eura, što predstavlja kontinuirani rast i ukazuje na sve veće opterećenje porodičnih budžeta i otežano zadovoljavanje osnovnih potreba.
Jednoroditeljske porodice pod posebnim udarom
Nepoznanica je broj starih ljudi (65+) koji nemaju nikakva primanja, kao i ukupan broj nezaposlenih; na ZZZ se prijavljuje svega oko 8.000 jer motivacije za prijavljivanje nema. Stopa siromaštva među nezaposlenima je čak 39 odsto. Jednoroditeljske porodice su pod posebnim udarom (stopa siromaštva je 34 odsto), kao i porodice sa troje i više djece (u ovoj kategoriji je 29 odsto siromašnih). Zaposleni koji imaju porodicu (statistika kaže da je prosječno zaposlen 1,2 član u porodici) a primaju minimalnu platu nalaze se u zoni nemaštine. Čak i oni koji primaju prosječnu platu, (istraživanja kažu da je nema čak 70 odsto zaposlenih) daleko su od minimalne potrošačke korpe koju je izračunala Unija slobodnih sindikata Crne Gore, a koja iznosi 2.000 eura, upozorava Marina Medojević, predsjednica Fondacije Banka hrane, povodom 9. avgusta – Dana siromašnih.
Najveći rast troškova bilježi se u oblasti prehrane (15 eura, odnosno 2,44 odsto u odnosu na prethodni kvartal), na koju tradicionalno odlazi najveći dio kućnog budžeta. U poređenju sa prethodnom godinom, ukupni troškovi života znatno su porasli, što dodatno potvrđuje trend pogoršanja ekonomske situacije za većinu domaćinstava (140 eura, odnosno 7,49 odsto). Ukoliko se osvrnemo na trošak prehrambenih proizvoda, koji uvijek predstavlja najveći dio izdvajanja iz kućnog budžeta, primjećujemo da je u ovoj kategoriji troškova za godinu dana došlo do rasta za čak 45 eura, odnosno 7,69 odsto – ukazala je Mitrović.
Ona ističe da dugoročna i održiva rješenja zahtijevaju strateški pristup, uključujući formiranje robnih rezervi, podsticanje domaće proizvodnje, te garantovanje sigurnog otkupa poljoprivrednih proizvoda.
Smatra da je bez snažnog razvoja poljoprivrede, kao ključne ekonomske grane, teško očekivati stabilnost zasnovanu isključivo na turizmu.
– Podaci o visini zarada dodatno potvrđuju da većina zaposlenih ne ostvaruje prihode dovoljne za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova. Tako je, prema podacima Poreske uprave iz decembra 2024. godine, zaradu iznad 2.000 eura primilo svega 7.860 zaposlenih, što čini oko četiri odsto radnika, dok je zaradu preko 1.500 eura imalo 15.880 zaposlenih. Iako nije moguće precizno analizirati prihode na nivou domaćinstava, jasno je da samo mali broj porodica može zadovoljiti iznos sindikalne potrošačke korpe, što svjedoči o dubokoj ekonomskoj nejednakosti. Posebno su zabrinjavajući podaci koji se odnose na djecu. Veliki broj njih nalazi se u riziku od siromaštva (prema Anketi o dohotku i uslovima života, čak 25,6 odsto djece do 17 godina), ili su izloženi siromaštvu i socijalnoj isključenosti (34,6 odsto). Ovi podaci ukazuju na ozbiljnu ugroženost najmlađih i duboku društvenu nepravdu koja zahtijeva hitnu reakciju. Siromaštvo je izraženije među samohranim roditeljima, u porodicama sa više djece, među nezaposlenima i mladima, kao i u sjevernim i ruralnim regionima. Mnogi građani ne mogu priuštiti ni osnovne sadržaje koji se vezuju za kvalitetan život, poput godišnnjeg odmora ili zamjene dotrajalih stvari. Kada se troškovi iz sindikalne potrošačke korpe uporede sa godišnjim pragom siromaštva za četvoročlanu porodicu, koji iznosi 8.344 eura, jasno je da porodice koje žive ispod tog praga ne mogu pokriti ni osnovne mjesečne troškove za dostojanstven život. Ova razlika svjedoči o tome koliko su siromašni zapravo udaljeni od minimalnih životnih standarda. Svi ovi podaci predstavljaju ozbiljan signal za hitnu, koordinisanu i multisektorsku akciju. Dostojanstven život ne smije biti privilegija, već osnovno pravo svakog građanina – poručuje Mitrović u izjavi za „Dan“.
Jedna od korisnica naknada po osnovu materinstva, Željka Savković, pita se da li u današnjem vremenu korisnice naknada za troje i više djece mogu sebe svrstati u kategoriju siromašnih osoba sa primanjima od 191 i 336 eura.
– Ako znamo da od aprila 2022. godine, kada su im Zakonom o obeštećenju bivših korisnica naknada vraćena njihova primanja iz januara 2016.godine koja su imale po zakonu iz 2015, tadašnjih 40 odsto i 70 odsto prosječne zarade od decembru 2015. godine, 192 i 336 eura, možemo sa sigurnošću tvrditi da, da! Svjedoci smo da su se od smjene vlasti 2020. godine što se tiče uvećanja primanja, krenulo naprijed. Mislim na zarade i penzije. Majkama je vraćeno 192 i 336 eura. Majke koje su primale 192 eura od maja 2017. do aprila 2022. godine nijesu primale ništa. Nema te osobe u Crnoj Gori koja bi mogla reći da se sa 192 i 336 eura može živjeti, bez ona koja ne prima apsolutno ništa, a živi sama. Zato apelujemo na 44. Vladu i skupštinsku većinu da pod hitno uvećaju naknade majkama 3+, jer smo i mi ravnopravne članice ove države sa svim onim koji su od 44. Vlade i vladajuće većine osjetili uvećanja svojih standarda. Majke 3+ zamrznute u vremenu sa svojim primanjima od 192 i 336 eura već skoro 10 godina. Nijesmo to zaslužile. Tačno je da smo starije 10 godina, ali i toliko snažnije! Borile smo se tada, a ako nam se pod hitno ne uvećaju primanja, bićemo prinuđene da opet tražimo pravo na život – kazala je za Savković „Dan“.
U riziku od siromaštva nalazi se svaki pojedinac koji ima manje od 331 euro mjesečno, kao i svaka četvoročlana porodica koja nema 695 eura, pokazuje poslednje istraživanje Monstata.
Izvor: Dan
