Migracije sa sjevera odrazile su se na broj stanovnika koji se aktivno bave stočarstvom i izdižu ljeti na planine, u svoja tradicionalna naselja – katune, i to je ove sezone bilo više nego uočljivo.
Mada to nije jedini razlog za sve manji broj farmera na katunima, činjenica je da je stočni fond opao, a da se na mjestima starih, takozvanih “stanova” od drveta, sve češće grade moderne vikendice gdje ljeti od vrućina pobjegnu oni koji su odselili odavde.
Da je to tako u Andrijevici kažu da se mogu uvjeriti svi koji su ovog ljeta koje polako ostaje za nama boravili na planinama. Tako, na primjer, u svim katunima koji pripadaju potkomovskim selima boravi još uvijek svega desetak stočara.
Mještani smatraju da država nije preduzela dovoljno podsticajne mjere da stimuliše mlade ljude da rade i da žive od svoga rada.
Oni ističu da nije dobro to što su priče oko uvezivanja turističke ponude i proizvodnje zdrave hrane ostale samo mrtvo slovo na papiru.
“Torovi ispod Komova su iz godine u godinu sve prazniji. Sve je manje dobrih stočara, jer stari izumiru, dok se mladi okreću nekim drugim poslovima. Ali zato sve više ima onih koji prave moderne vikendice, tamo gdje su njihovi djedovi napasali stoku”, kažu u selu Kralje, najvećoj potkomovskoj mjesnoj zajednici.
Oni dodaju da će vrijeme pokazati koliko je to dobro, ali po onome što se da primijetiti takva praksa ne ide uz priču na kojoj se temelji valorizacija planinskih potencijala.
“Uostalom vrlo malo toga je urađeno da se na pravi način proizvodnjom zdrave hrane upotpuni turistička ponuda ovoga kraja” – pričaju mještani Kralja.
I u andrijevičkom selu Košutići ističu da sada na planini Crnogori, gdje je nekada bilo čak četrdeset planinskih koliba, ove godine ljetuju samo dva stočara.
“Naše planine su ranije bile stjecište uzornih stočara, koji su, baveći se poljoprivredom i stočarstvom, uspijevali da izdržavaju svoje brojne porodice. Planinski katuni su tokom ljeta bivali puni naroda, dok su se na prostranim pašnjacima mogli uočiti veliki buljuci stoke. Međutim, danas imamo potpuno drugačiju sliku, o čemu svjedoči i planina Crnogora na kojoj možemo vidjeti rijetka stada ovaca”, kažu u Košutićima.
Isto se može čuti i u potkomovskom selu zvučnog imena – Japan.
“Na ovim prostorima se oduvijek teško živjelo, ali su ljudi imali volju da rade, jer su znali da nemaju drugog izbora. Danas su došla neka druga vremena, pa tako ove godine na katunu Mojanska rijeka imamo samo dva stočara. Ovi krajevi su se suočavali sa drastičnim odlivom lokalnog stanovništva, dok u katunima iz godine u godinu imamo sve manje stoke”, pričaju mještani Japana.
Stanovnici Potkomovlja smatraju da je nije dobro to što država ne nudi nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj za proizvodnju zdrave hrane.
“Da bi se trenutna situacija popravila trebalo bi aktivirati prodajna mjesta, gdje bi država garantovala otkup po utvrđenim i prihvatljivim cijenama. Te garancije bi unijele sigurnost kod proizvođača. Tako bi mladi ljudi možda krenuli da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da tržištu nude zdravu ekološku hranu. Ako se to ne uradi stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati, a naša sela ubrzo će ostati pusta”, strahuju andrijevički farmeri.
Mještani naglašavaju da se na katunima više pije mlijeko iz tetrapaka, nego ono koje se pomuze na ovim prostorima, takozvana “varenika”.
“Većina ljudi koji dođu na Štavnu ispod Komova donesu tertrapak iz prodavnice, jer ovdje nemaju kod koga da kupe domaće mlijeko. To jasno govori da je tetrapak zamijenio domaću vareniku i da je sve manje onih koji pokazuju želju da drže stoku onako kako su to radili njihovi preci. Smatramo da bi država morala da donese posebne stimulativne mjere ukoliko misli da pomogne sela na sjeveru Crne Gore. To znači da se, umjesto deklarativnog zalaganja, mora raditi na popravci postojeće infrastrukture i ulagati u pojedince koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom”, pričaju mještani.
Potpuno istovjetna situacija je i na planinskim stočarskim naseljima u drugim opštinama na sjeveroistoku Crne Gore, Beranama, Rožajama, Gusinju ili Plavu.
Izvor: RTCG
Foto: RTCG
