Sadržaj
“Zvanična statistika kaže da je možda manje Kosovara nego lani, ali to je nemoguće tačno utvrditi jer svi znamo da je stvarnost potpuno drugačija. Građani Kosova kupili su stanova i ostalih nekretnina u Ulcinju za više od milijardu eura. Bilo koja Turistička organizacija nema tehničkih mogućnosti da evidentira te ljude jer oni borave sada u svojim stanovima”, kazao je Rizaj za “Vijesti”.
Naveo je i da veliki broj građana Kosova odmor provodi kod prijatelja u Ulcinju, te i da je to specifičan odnos sa Crnom Gorom:
“Veliki broj Ulcinjana škole i fakultete završio je na Kosovu i tamo su stekli prijatelji kod kojih su možda i stanovali dok su učili i studirali. Sada ti ljudi dolaze kod njih isto kao prijatelji i ne računaju da su gosti da bi se morali prijaviti. O tome sam i ranije govorio”.
Rizaj je ocijenio da je sezona na izmaku, zbog nestabilnih političkih prilika u regionu i svijetu, drastičnog povećanja cijena u svim životnim sferama i uobičajenih a neriješenih gužvi u saobraćaju, od početka bila neizvjesna.
Uz sve to, kako je kazao, dugo je vladala i neizvjesnost oko zakupa kupališta, što je zbunjivalo turiste sa Kosova, tradicionalno privržene Crnoj Gori, i kolebalo ih oko izbora destinacije za ljetovanje:
“Mi na Kosovu budno pratimo dešavanja u Crnoj Gori. Turisti koji biraju Crnu Goru i Ulcinj, imaju svoja omiljena kupališta koja dugo u sezoni nijesu bila otvorena. Bili su zbunjeni, nije se znalo da li će se mijenjati vlasnici, sadržaji, pa i sam status plaža na koje su išli svaki dan prethodnih ljetovanja. Osim toga, prosječan turista sa Kosova bio je iznenađen povećanjem cijena usluga, smještaja, hrane i mobiljara na plažama, ne samo u Crnoj Gori, nego i u Albaniji pa i Hrvatskoj”.
Zaboravljaju viznu liberalizaciju
Naveo je da su mnogi zaboravili da je Kosovo u međuvremenu dobilo viznu liberalizaciju, da turisti sada imaju alternative i mogu da biraju gdje će na ljetovanje:
“Ovdje imam podatak da je za samo šest mjeseci, dva miliona Kosovara (neki više puta, pr. aut.) otišlo u Grčku na odmor. I nije važan samo taj podatak, oni su izuzetno zadovoljni jer su cijene bile znatno niže nego u južnoj Albaniji i Crnoj Gori.
Ocijenio je da je dosadašnji tok sezone pokazao i druge nedostatke netipične za Crnu Goru i Ulcinj:
“Zamislite da čuvena Kopakabana na Velikoj plaži, prvo moderno kupalište u Crnoj Gori, bude poluprazno. To bi bila katastrofa iz razloga što je konkurencija apsolutna nelojalna i nelogična, što ljudi uopšte ne razmišljaju šta će biti iduće godine, pa ni one naredne. Njihovo razmišljanje svodilo se samo na to kako da povećaju cijene i da nekako prebrode ovu sezonu. To nije turizam”.
Veliki broj turista sa Kosova protestovao je i zbog gužvi u saobraćaju u Ulcinju, što su prenijeli i tamošnji mediji.
“Treba da se razmišlja o saobraćaju do Velike plaže. Najveće kritike i pritužbe ljudi odnose se na te gužve… Sat i po od gradskih hotela do Velike plaže i isto toliko nazad, zaista je previše, ljudima se smuči ljetovanje i jednostavno odluče da ne dođu drugi put”, navodi Rizaj.
Praznine u Budvi osjetiće i država
Ocijenio je da ga je ove godine neprijatno iznenadila i Budva:
“Budva i Ulcinj imali su najveći broj noćenja i ove sezone, ali to nije zadovoljavajuće i ja sam zabrinut. Zašto? U Budvi su ostali prazni ili poluprazni smještaji, a ipak je to prijestonica turizma Crne Gore. Sjećam se da je nekada davno Budva imala 1.600 ležaja, a Ulcinj 2.600. Sada u Budvi samo hotel ili dva imaju 1.600 ležaja. To su ogromne investicije, milioni, milijarde… Ako ti kapaciteti ostaju prazni, osjetiće cijela država”.
Upozorava da je slično i u Ulcinju, gdje je Hotel Mediteran “uložio velika sredstva za renoviranje kapaciteta, ali oni nijesu bili popunjeni”.
“U “Albatrosu” je 30 odsto gostiju manje nego lani. “Karizma” i hotel “Otrant” su nešto drugo, jer oni imaju ugovorene aranžmane sa specijalnim cijenama i gosti godinama idu kod njih. “Otrant” ima ugovore sa TUI i Nekermanom, ali su cijene za njihove goste značajno niže nego za obične turiste i zato su oni puni šest mjeseci. A koji bi kosovski turista mogao da plati 150 eura dnevno u tim hotelima. Daleko je to od standarda naših građana”.
Naveo je da je prošle godine bila invazija turista sa Kosova na Albaniju, a ove na Grčku:
“Očekivala je Albanija i ove godine masovni dolazak turista sa Kosova, ali duplo niže cijene u Grčkoj i vizna liberalizacija za posljedicu su imali da je ta zemlja sa 10 miliona noćenja prošle i pretprošle godine, ove sezone od nas imala svega tri miliona”.
Ocijenio je da se sada već treba okrenuti narednoj sezoni:
“Kako organizovati narednu sezonu, najbolje znaju sami turistički radnici. Znam samo da nam ne trebaju neizvjesnosti, senzacije i neočekivani obrti jer će onda stati sve”.
Visoke cijene, gužbe i Alabar
Uobičajeni problem predstavljaju i gužve na graničnom prelazu Sukobin – Murićani, i ove godine čekalo se po dva-tri sata, upozorava Rizaj:
“Puno je to ako znamo da su u automobilima i djeca, ali granična policija zaista je bila na visini zadatka ove sezone. Moramo da razumijemo da traže identifikaciju lica koja ulaze i zbog mogućih potjernica koje su za njima raspisale druge države”.
Naveo je da briga za turiste počinje od granice pa do smještaja i cijena:
“I to sve treba koordinisati na najbolji mogući način da bi se vratila ona pozicija koju je Crna Gora imala. Generalan je stav da su cijene ove godine bile previsoke, 50 odsto više nego na Kosovu i one se narednog ljeta moraju vratiti u normalu. Razumijemo da je Crna Gora mala država, da bi trebalo da se obezbijede plate, penzije i sve ostalo. Ali, premijer i predsjednik, koji su obrazovanje stekli na zapadu i pokušavaju da njihovu ekonomiju preslikaju na Crnu Goru, moraju da znaju i standrade građana u državama koje su im glavna emitivna tržišta u turizmu”.
Podsjetio je da je Albanija predala zetu Donalda Trampa “najljepše ostrvo na svijetu”, a da je arapski milijarder Mohamed Alabar ušao u Drač.
“Pravo je čudo što Alabar radi u Draču. Tek će se čuti i vidjeti”, kazao je Rizaj, poručujući da bi Crna Gora morala pažljivije da se odnosi prema namjerama Alabara da investira.
“Moje lično mišljenje je da je on dobrodošao u Crnu Goru i Ulcinj, ali da se neizostavno pita i Skupština grada, jer je to imovina građana i naravno da sve morada bude po zakonu i planovima. Treba vidjeti te projekte, šta će biti za deceniju ili dvije, koliko će biti uposlenih, kakva će biti primanja, ko će biti gosti i još mnogo toga. Treba i neka vrsta garancije jer turbulentna i često neočekivana dešavanja u svjetskom biznisu i milijardere ostave bez novca”, kazao je Rizaj.
Dodao je da je logično da onaj ko hoće da investira ima i interes, ali da i država mora da ima interes:
“Niko nije ‘stradao’ od bogatstva, nego od siromaštva. U bogatim zemljama život je duži, medicina je na visokom nivou, ishrana… Zato nam je potreban tim eksperata koji će skenirati projekte Alabara i utvrditi eventualne rizike, šta se može dogoditi u budućnosti i šta on planira”.
Albaniji ne odgovara most na Bojani
Rizaj je podsjetio da su Crna Gora i Albanija dogovorile gradnju mosta preko Bojane, koji bi povezao Ulcinj i Velipoju i skratio rastojanje između ta dva mjesta sa 70 na svega nekoliko kilometara.
“Sada taj projekat nije prioritet Albanije i mnogi se pitaju zašto. Pa zato što Albaniji ne bi odgovaralo da im gosti preko tog mosta odlaze u Ulcinj i Crnu Goru”, kazao je Rizaj.
Neugodna priča o povlačenju priznanja Kosova
Rizaj je kazao i da politička zbivanja u Crnoj Gori mogu presudno da utiču na percepciju kosovskih turista o bezbjednoj destinaciji:
“Imamo najave nekih prosprskih partija kako bi trebalo povući priznanje Kosova. Mi znamo da je to zbog glasača, ali je ipak neugodno i, u krajnjem, žalosno. To mnogo utiče na turizam i toga nije bilo ranije. Ipak je bila neka tolerancija za vrijeme (Milo) Đukanovića i prethodnih Vlada. Ne daj Bože da neka takva rezolucija o poništavanju priznanja Kosova prođe u Skupštini. Niko više došao ne bi, i stanove bi ostavili”.
Izvor: Vijesti
