Spajić je kazao da su sve druge mjere relativno privremenog karaktera, te da je jedina održiva mjera povećanje konkurencije koju donosi jedinstveno tržište EU od 450 miliona ljudi.
– Mi sad primarno uvozimo iz Srbije i Bosne i Hercegovine, samim tim uvozimo i njihovu inflaciju, a kad budemo trgovali više sa EU, biće iznivelisan inflatorni pritisak – kazao je Spajić u parlamentu tokom premijerskog sata, dodajući da mora primijetiti da je tokom 43. Vlade, kada je na njenom čelu bio Dritan Abazović, inflacija bila dvocifrena.
Investicije u poljoprivredu
Spajić je najavio ulaganje u poljoprivredu od više od 200 miliona eura, ne precizirajući ko će da ulaže i navodeći da je to plan koji je proizišao nakon nedavne konferencije na Luštici.
Time će, kako je dodao, biti omogućena bezbjednost snabdijevanja hranom i stabilnost cijena. Konatar je ocijenio da Spajić nekada prebrzo daje obećanja te da to onda prođe kao ,,onaj ašov zaboden za početak radova na izgradnji auto-puta“.
– Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu za treći kvartal je bila 2.075 eura, a zarada koju prima više od 50 odsto građana je između 800 i 900 eura – kazao je Konatar.
Boris Mugoša (SD) je naveo da su cijene hrane porasle duplo više nego u EU, ljekovi tri puta, a medicinske usluge četiri puta dodajući da nam je uvoz hrane veći nego cjelokupni izvoz te da na 100 eura uvezene hrane izvezemo 7,7 eura.
– Rast ekonomije je najmanji u posljednjih osam godina, izuzev godine pandemije. Drastično raste nelikvidnost privrede, a duplo je veći iznos blokiranih računa – kazao je Mugoša na čije pitanje u vezi inflacije je Spajić odbio da odgovara na sjednici navodeći da se o tome već izjasnio odgovarajući Konataru.
Mugoša je dodao i da primjer Elektroprivrede pokazuje šta za njih znači meritokratija, imajući u vidu da su prvo smijenili članove borda koji su bili univerzitetski profesori, kako bi mogli, zajedno sa Bošnjačkom strankom da smijene izvršnog direktora koji je bio profesionalac bez političke pozadine.
To su, kako je ocijenio Mugoša, uradili kako bi mogli da iskoriste taj vrijedan resurs u predizborne svrhe.
Koncesije
Govoreći o eventualnom davanju aerodroma u koncesiju, Spajić je naveo da je neophodno da tenderska komisija završi svoj posao, te da ne smije postojati bilo kakva indicija korupcije.
– Proces se mora dovesti do kraja. Ovo je jedan od najvećih tendera koji je pod lupom i EU i Svjetske banke. Ispali smo jako neozbiljni pred Svjetskom bankom jer šest godina nijesmo imali odgovor u vezi koncesija. Oni su rekli da to nije problem, samo da im kažemo ako to ne želimo. Vukli smo ih za nos i došli u situaciju da nas neformalno stave na crnu listu kao zemlju u koju ne treba ulagati, jer je nepouzdana i ne sprovodi obaveze koje je preuzela – kazao je Spajić dodajući da će konačnu riječ o tome na kraju dati Vlada predlažući da sjednica na kojoj se bude odlučivalo o koncesiji bude javna.
– Ovo je odluka koja će nas ili koštati ili ćemo od nje imati benefita narednih 30 godina – kazao je Spajić.
Spajić je kazao da im nijesu ostavljeni auto-putevi i brze ceste, zbog čega je avio-povezanost ključna.
– Unapređenje kompletne infrastrukturne mreže je prioritet ove Vlade. Trebalo nam je vremena da spremimo idejna rješenja i projekte, sad već imamo i tender i početak poslova. Imaćemo niz infrastrukturnih projekata koji će povezivati našu zemlju i nećemo biti zavisni samo od avio dostupnosti. Siguran sam da ćemo osim Wizz Air-a imati i druge avio-kompanije – kazao je Spajić.
Mirsadu Nurkoviću (BS) je odgovorio da će ski centar Štedim biti završen u mandatu njegove Vlade, dodajući da je do sada uloženo ukupno 21 milion eura, te da je ukupna vrijednost projekta 32 miliona. Nurković je kazao da nije zadovoljan realizacijom na terenu, ocjenjujući da je potrebno dodatno ohrabriti izvođače radova i naći način da se njihove aktivnosti ubrzaju.
Izvor: Pobjeda
