To je ocijenjeno tokom 7. salona vina održanog u okviru 57. Praznika mimoze pod sloganom Vino kao remek-djelo, u organizaciji Companie de Vinos Montenegro.
Direktor Companie de Vinos Montenegro, Željko Uljarević, kazao je da je ovogodišnji salon okupio 53 vinarije i 11 renomiranih destilerija sa više od 450 etiketa, uz snažno prisustvo regionalnih i evropskih proizvođača.
„Imamo cijeli balkanski region, ali i Španiju, Italiju i Francusku, dio Evrope koji je izuzetno interesantan svijetu kao jedna od najboljih vinskih regija. Takođe, tu su vina sa Balkana, iz Crne Gore, Srbije, Makedonije i Slovenije, uvijek popularna među posjetiocima“, istakao je Uljarević.
Govoreći o novinama na salonu, Uljarević je pojasnio da je suština događaja u selekciji i predstavljanju najboljeg što vinarije u tom trenutku imaju.
„Poenta salona je da svaka vinarija predstavi ono što je najbolje, bilo da je riječ o novim etiketama ili vinima koja ranije nisu bila spremna za tržište. Svaka godina ima svoju priču. I od istih vinarija dobijate drugačiji portfolio i drugačiji doživljaj“, naveo je Uljarević.
Prema njegovim riječima, primjetan je i rast vinske kulture u Crnoj Gori, ocijenjujući da se posljednjih sedam do deset godina bilježi ekspanzija u interesovanju i konzumaciji vina.
„Ljudi žele da probaju različite stvari. Ako znamo da je chardonnay najpopularnija sorta na svijetu i da čini ogroman dio svjetske proizvodnje, a da pritom nigdje nije istog ukusa, jer svaka teritorija daje drugačije arome i karakter, jasno je zašto postoji želja da se proba iz različitih regija“, objašnjava Uljarević.
Govoreći o trendovima u vinskoj industriji, Uljarević je istakao da se tržište značajno promijenilo u odnosu na period kada je započinjao karijeru.
„Kada sam počinjao, ideja je bila deset restorana, deset etiketa vina i jedna čaša. Danas morate imati 400 do 500 etiketa jer tržište to traži. Razvoj turizma, otvaranje novih hotela i dolazak gostiju iz cijelog svijeta dodatno su proširili ponudu i potrebu za raznovrsnijim vinima i novim ukusima. Ono što je prije 50 godina bilo nezamislivo, danas se uspješno prodaje“, rekao je Uljarević. Posebno je izdvojio rast bezalkoholnih vina, koja danas postižu i visoke cijene što je, kako je naveo, prije pet do deset godina bilo rijetkost.
Lokalni proizvođač vina iz Herceg Novog Zoran Obradović kazao je da, iako njeguju tradicionalnu proizvodnju, svake godine nastoje da ponude i nešto novo.
Posebnost vinarije, kako je nevao, leži u obnovi istorijske tradicije vinogradarstva na obroncima Savine.
„Naša priča je nastala iz želje da obnovimo vinograde koji su ovdje postojali još od doba rimske i mletačke republike. Imamo podatke da su još u 17. vijeku na obroncima Savine bili vinogradi“, naveo je Obradović.
Ukazao je da godišnja proizvodnja vinarije iznosi do 30.000 flaša, što je u skladu sa kapacitetima njihovih vinograda i podruma.
Obradović je za ovu godinu najavio premijeru šampanjca, koji će biti spreman za ljetnju prezentaciju, kao i novo lagano crveno vino, namijenjeno konzumaciji rashlađeno, uz ljetnje temperature i morsku hranu.
Predstavnica crnogorske vinarije, Kristina Roganović, koja prvi put se predstavila kao izlagač na salonu vina, kazala je da je vinarija Keković na tržištu od 2021. godine.
„Naša vinarija spada među mlađe u Crnoj Gori, ali raspolaže značajnim kapacitetima do 50.000 flaša godišnje. Trenutno imamo devet etiketa, a tokom godine planiramo još četiri do pet novih, čime bi ponudu proširili na ukupno 14 etiketa“, navela je Roganović.
Poseban akcenat stavljaju na ekološku odgovornost i rad sa autohtonim sortama.
„Trenutno smo jedina vinarija koja se intenzivno bavi razvijanjem ekološke svijesti, koristimo povratnu ambalažu i kompostiramo kompletan otpad. Primat nam je gajenje autohtonih sorti, poput žiška, vranca i kratošije, jer nam je cilj da ih ponovo oživimo“, rekla je Roganović.
Klaudio Ipša, predstavnik vinarije Ipša iz Istre, prvi put boravi u Crnoj Gori, ali i prvi put učestvuje na ovom salonu vina, navodeći da su utisci izuzetno pozitivni.
Pojasnio je da je njegova kompanija najprije bila prepoznata po proizvodnji ekstra djevičanskog maslinovog ulja, čime se bave od 1998. godine, kada su obnovili staru porodičnu tradiciju, a da su sa vinima na tržištu od berbe 2015. godine, što ih čini relativno mladom vinarijom.
„Naša specifičnost su netipična vina, macerirana, dugo macerirana, odležana i prirodna vina, po čemu su, među rijetkima u Istri. Godišnja proizvodnja iznosi između 20.000 i 30.000 boca vina“, rekao je Ipša.
Predstavnik vinarije iz Srbije „Đurđevića Legat“ Vladimir Todorović, rekao je da vinarija na tržištu posluje oko 20 godina, dok su vinogradi obnavljani i podizani od 2018. godine.
Kazao je da na salonu učestvuju treću godinu zaredom, a događaj ocjenjuje kao izuzetno važan zbog kvalitetne i edukovane publike.
„Ovo je jedan izuzetno lijep događaj, prije svega zbog dobre vinske publike koja zna da prepozna kvalitet. Na ovom salonu predstavljamo različite bijele i crvene sorte vina, uključujući i limitirane serije odležane u francuskim hrastovim bačvama. Kapacitet vinarije je oko 50.000 litara, dok se godišnja proizvodnja kreće između 20.000 i 30.000 litara, u zavisnosti od kvaliteta berbe“, rekao je Todorović.
Simon Rogina iz austrijske vinarije Skoff kazao je da vinogradi te vinarije zauzimaju oko 60 hektara raspoređenih na 12 parcela.
„Naša vinarija ima vrlo razgiban teren i različite vrste vina od svježih i aromatičnih do zrelih i odležanih, što daje posebnu vrijednost vinima iz austrijske Štajerske. Vinarija godišnje proizvodi oko 500.000 boca vina u 20–25 različitih sorti, sa posebnim fokusom na sauvignon, po kojem smo prepoznati i cijenjeni među stručnjacima“, rekao je Rogina.
Predstavnik italijanske vinarije Fantinel Aleksandar Vučkovski kazao je da se ta vinarija, iz regije Friuli, na sjeveroistoku Italije, prvi put da nastupa kao izlagač na salonu vina.
Kazao je da se u toj vinariji fokusiraju na svježa i mineralna bijela vina, posebno Pinot Grigio i druge lokalne bijele sorte, prilagođene konzumaciji uz obalu i morsku hranu.
„Autentičnost vinarije temelji se na vinogradima smještenim na nadmorskoj visini između 300 i 500 metara, gdje kombinacija toplih dana i jakih sjevernih vjetrova daje balans između šećera i kiselina u grožđu.Sva naša vina su aromatična, svježa. Fantinel je porodična vinarija sa ukupnom proizvodnjom od gotovo dva miliona boca“, naglasio je Vučkovski.
Marko Milani predstavlja italijansku vinariju Zenato iz Verone, na sjeveroistoku Italije. Na salonu vina u Crnoj Gori ističe da je oduševljen događajem i prisustvom profesionalaca i ljubitelja vina.
Zenato je porodična vinarija poznata po Amaroneu, jednom od ikoničnih italijanskih vina proizvedenih suvim procesom, što ga čini specifičnim i prepoznatljivim.
„Amarone je posebno vino i ima odličan uspjeh u ovom dijelu svijeta. Godišnja proizvodnja Amaronea iznosi između 35.000 i 40.000 boca, a proizvodi se samo u najboljim berbama“, naveo je Milani.
Valerio D’Angelo predstavlja vinariju Tasca d’Almerita, jednu od najstarijih vinarija sa Sicilije, na jugu Italije. Vinarija upravlja sa pet različitih imanja širom Sicilije, a cilj im je pokazati raznolikost vina iz različitih teritorija ove velike regije.
„Sicilija je toliko velika i raznolika. Već više od 25 godina nastojimo ljudima približiti različite teritorije i autohtone sorte Sicilije Vinarija je osnovana prije gotovo dva stoljeća na imanju Regaleali, koje je glavno i najstarije pod Tasca brendom. Danas kompanija upravlja sa oko 600 hektara vinograda kroz svih pet imanja, a godišnja proizvodnja iznosi skoro tri miliona boca, pri čemu najveći dio dolazi sa imanja Regaleali, koje samo ima 350 hektara pod vinovom lozom“, istakao je D’Angelo, navodeći da sa ukupno pet imanja proizvode veliki broj različitih etiketa vina.
Mladen Krstajić, suvlasnik destilerije Hubert 1924 iz Kikinde, istakao je da su dugogodišnji učesnici salona i da se zahvaljujući dobroj saradnji osjećaju kao domaći.
„Destilerija posluje 14 godina, ima sopstvene voćnjake i proizvodi rakije, likere i džin isključivo od domaćeg voća. Sve što radimo, radimo od domaćeg voća“, naveo je Krstajić.
Rekao je da poseban akcenat stavljaju na tradiciju i izgradnju brenda, navodeći da ne prave rakiju samo da bi bila rakija, već da grade brend.
Miljana Marković, koja dolazi iz kompanije Frug iz Srbije, koja se bavi proizvodnjom destilata i vina, kazala je da u okviru kompanije razvijaju sopstvene brendove, među kojima se izdvajaju brend džina Ahil.
„Naziv Ahil potiče od biljke hajdučke trave koja je jedan od sastojaka našeg džina Achillea millefolium. Upravo po toj biljci džin je dobio ime. U ponudi kompanije nalazi se šest etiketa rakija. Asortiman obuhvata rakiju od kajsije, viljamovku, dunju, kao i posebne selekcije šljive“, navela je Marković.
Govoreći o utiscima i očekivanjima na salonu, Marković je kazala da su reakcije na njihove proizvode veoma pozitivne, navodeći da se nada da će im ova godina biti jednako uspješna kao prethodna.
Salon će biti otvoren i danas od 13 do 20 sati u Hotelu Lazure u Meljinama.
Izvor: PR Centar
