“Usvajanje ovih sistemskih zakona predstavlja značajan i strateški iskorak u daljem unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore. Riječ je o reformskim rješenjima koja postavljaju temelje savremenog, efikasnog i transparentnog upravljanja zdravstvenim podacima, uz jasno definisane mehanizme zaštite prava pacijenata i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite”, saopšteno je iz tog resora.
Tokom skupštinske rasprave, zakoni su detaljno obrazloženi kroz argumentovanu i sadržajnu diskusiju.
“U svom obraćanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun naveo je ključne ciljeve predloženih zakonskih rješenja, ističući da se njihova suština ogleda u boljoj podršci zdravstvenim radnicima i uspostavljanju sigurnije zdravstvene zaštite za sve građane i građanke, kao i jačanju sposobnosti države da odgovori savremenim izazovima u oblasti zdravstva”, navodi se u saopštenju.
Obrazlažući Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, Šimun je rekao da je sprovedena detaljna komparativna analiza pravnih okvira više država Evropske unije poput Danske, Estonije, Finske, Njemačke i Slovenije, koja je jasno pokazala da savremeni zdravstveni sistemi počivaju na jedinstvenim, bezbjednim i interoperabilnim informacionim sistemima.
On je dodao da je upravo na tim iskustvima i načelima zasnovan ovaj zakon.
“Predlog zakona uvodi digitalno zdravlje kao zasebnu i jasno definisanu normativnu oblast. Digitalno zdravlje se ne posmatra samo kao tehničko pitanje, već kao integralni dio zdravstvene zaštite, javnog zdravlja kao i upravljanja i planiranja zdravstvenim sistemom. Razvojem digitalnog zdravlja upravlja Ministarstvo. Zakon normira procese, tehnologije i infrastrukturu koji omogućavaju digitalnu razmjenu zdravstvenih podataka, razvoj elektronskih servisa, telemedicinu i digitalnu podršku zdravstvenim radnicima i pacijentima“, kazao je Šimun.
Ministar je istakao da je jedna od ključnih inovacija zakona precizno normiranje pojmova zdravstvene dokumentacije i evidencije, koje obuhvataju medicinsku dokumentaciju i evidencije koje nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje.
“Ona obuhvata medicinsku dokumentacija koji nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje. Normiranje ovih pojmova je od suštinskog značaja jer: uklanja pravne nejasnoće i različita tumačenja u praksi, jasno definiše odgovornosti za vođenje, čuvanje i zaštitu dokumentacije, omogućava standardizovano elektronsko vođenje dokumentacije, predstavlja osnov za interoperabilnost i razmjenu podataka unutar IZIS-a ali i van njega sa sistemima koji su od značaja za pružanje zdravstvene zaštite i usluga“, rekao je Šimun.
Šimun je posebno naglasio da se ovim zakonom uvodi elektronski medicinski i elektronski zdravstveni karton, kojima se, kako je ukazao, jačaju prava pacijenata na uvid i kontrolu nad sopstvenim podacima, obezbjeđuje kontinuitet liječenja i smanjuje nepotrebno ponavljanje pregleda i procedura.
Govoreći o predlogu Zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar je poručio da se ovim izmjenama ne uvode izolovane novine, već da se usklađuje osnovni zakon sa razvojem digitalnog zdravlja, novim propisima u oblasti upravljanja podacima i potrebom da se zdravstveni sistem organizuje na standardizovan, interoperabilan i bezbjedan način.
“Bez jasnih pravila o: vrsti i sadržaju medicinske dokumentacije, načinu vođenja i razmjene podataka, rokovima obrade i dostavljanja, bezbjednosti i načinu korišćenja podataka – nije moguće obezbijediti ni kvalitet zdravstvene zaštite, ni odgovorno upravljanje sistemom. Zato se ovim zakonom postavlja jasan princip: pitanja medicinske dokumentacije i evidencija, sistemski se vezuju za poseban Zakon o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, čime se stvara koherentan normativni okvir za razvoj digitalnog zdravstva“, naglasio je Šimun u svom obraćanju poslanicima.
Najznačajnija novina ovog Predloga zakona, kako je istakao, predstavlja formiranje Agencije za digitalno zdravlje kao samostalnog pravnog lica čiji je osnivač Vlada.
“ Razlog za njeno osnivanje je potreba da digitalno zdravlje dobije trajnu institucionalnu strukturu, a ne da zavisi od projektnih rješenja i disperzovanih nadležnosti. Zakonom se detaljno uređuju: pravni položaj Agencije, njene operativne, tehničke i razvojne nadležnosti, organe upravljanja (Savjet i direktor), uslove i ograničenja za imenovanja, finansiranje i javnost rada. Agencija će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem i razvojem IZIS, obezbjeđivati interoperabilnost sistema i predlagati uvođenje novih digitalnih alata u zdravstvenu praksu. Time se po prvi put uspostavlja jedinstveni operativni centar odgovornosti za digitalnu infrastrukturu zdravstva“ poručio je ministar.
Šimun je naveo i da se ovim zakonom uvodi institut mobilne apoteke kao poseban način prometa na malo ljekova i medicinskih sredstava putem specijalno opremljenih vozila, te da se pored toga njime preciziraju i uslovi za početak rada zdravstvene ustanove, kao i da se definišu uslovi pod kojima zdravstveni radnici stariji od 66 godina mogu nastaviti rad, ali i da se uređuju pitanja specijalizacija, užih specijalizacija i licenci.
“Usvojeni zakoni predstavljaju okvir za dodatnu modernizaciju zdravstvenog sistema kroz digitalnu transformaciju i jačanje institucionalnih kapaciteta. Njima se unapređuje usklađenost sa evropskim i svjetskim standardima, čime se osnažuju stabilnost, predvidivost i povjerenje u zdravstvenu zaštitu”, dodaje se u saoppštenju.
Ministarstvo zdravlja, zaključuju, ostaje posvećeno dosljednoj implementaciji usvojenih rješenja, sa ciljem da građanima obezbijedi siguran, dostupan i tehnološki unaprijeđen zdravstveni sistem, zasnovan na principima profesionalnosti, odgovornosti i javnog interesa.
