Glavni pokretač ovih kretanja je eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koji je doveo do direktnih prijetnji prekida transporta nafte kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi oko 20% globalne nafte. Ovaj geopolitički faktor momentalno je izazvao paniku među investitorima i trgovcima nafte, što je rezultiralo naglim rastom cijena na svjetskim berzama.
Analitički gledano, situacija kombinuje dva faktora: fizičku restrikciju snabdijevanja i psihološki efekt na tržište. Prvi je izazvan mogućim zatvaranjem Hormuškog moreuza, što ograničava količinu nafte koja može biti transportovana, dok je drugi rezultat očekivanja daljeg pogoršanja konflikta i mogućih sankcija. Ovakav simultani efekat dovodi do ubrzanog rasta cijena, kakav rijetko viđamo u periodu od sedam dana.
Predviđa se da će cijene nafte u narednim sedmicama nastaviti rasti i da mogu dostići 120 dolara po barelu, dok ne bi bilo iznenađujuće da, ukoliko sukob potraje, cijene pređu i 150 dolara po barelu. Takav scenario predstavlja ozbiljan udarac za globalnu ekonomiju, sa višestrukim efektima: povećanje cijena goriva, poskupljenje osnovnih proizvoda, smanjenje kupovne moći, i mogućnost pojave velike inflacije u ekonomijama svijeta.
U Crnoj Gori se već od ponedjeljka očekuje rast cijena goriva za oko 16 centi po litru, ali to je samo početak. Jasno je da je Crna Gora nemoćna u ovoj situaciji – promjene cijena zavise od globalnog tržišta nafte i geopolitičkih tenzija, a lokalne mjere ne mogu značajno uticati na rast. To znači da će cijene goriva u Crnoj Gori biti podložne daljem rastu sve dok se situacija na Bliskom istoku ne stabilizuje ili prolaz tankera sa naftom ne bude bezbjedan od iranskih raketa I dronova. Po intenzitetu i efektima, trenutna situacija može se uporediti sa krizom izazvanom početkom rata u Ukrajini. Stručnjaci upozoravaju da bi što brži završetak sukoba bio najbolji scenario za smanjenje ekonomskog pritiska i posledica.
Ovaj sedmični skok cijena pokazuje koliko geopolitika i promjene na jednom tržištu mogu direktno utiče na ekonomske tokove i cijene energenata u cijelom svijetu. Tržišta su pokazala visoku osjetljivost na poremećaje u snabdijevanju, što potvrđuje potrebu za diversifikacijom izvora energije i strateškim rezervama. Svi akteri, od vlada do kompanija i potrošača, treba da prate situaciju i pripreme se za moguće dalje turbulencije.
Izvor: Biznis CG
