U januaru Vrhovni sud Paname je donio neobičnu odluku po kojoj su zakoni na kojima se zasnivaju koncesije koje honkonška kompanija „CK Hačinson“ drži nad lukama Kristobal i Balboa na ulazu u Panamski kanal neustavni. Te koncesije su stoga poništene.
To je izvršnim vlastima u Panami omogućilo da krajem februara te luke oduzmu kineskoj kompaniji i zaplijene svu imovinu u njima, piše RTS.
Pravni kolut preko glave
Presuda Vrhovnog suda u Panama sitiju s pravom se može nazvati neobičnom jer je kineska kompanija držala koncesije na pomenute dvije luke još od 1997. godine, a iste su bile produžene 2021, pa zvuči nevjerovatno da sudske vlasti u srednjeameričkoj državi sve to vrijeme nisu primijetile problematične elemente u zakonskim aktima na kojima su se bazirale.
Vrhovni sud Paname pomenutu odluku je donio nakon pritisaka iz Vašingtona, uključujući tu i posjetu ministra inostranih poslova SAD Marka Rubija Panama sitiju. Do nje je, pak, došlo nakon što je predsjednik Donald Tramp otvoreno priprijetio centralnoameričkoj državi vojnom intervencijom ukoliko ona ne protjera kineski kapital iz Panamskog kanala, koji je od izuzetne strateške važnosti za Vašington pošto predstavlja pomorsku vezu koja spaja istočnu i zapadnu obalu SAD.
Zato u Kini smatraju da je presuda najviše sudske instance u Panami politička i izazvana vojnim i ekonomskim pritiskom Vašingtona.
Honkonški mediji sada pišu da je „CK Hačinson“ preko svoje podružnice „Panama ports kompani“ zatražio međunarodnu arbitražu i da zahtijeva isplatu dvije milijarde američkih dolara kao odštetu za oduzimanje luka.
Odnosno, po izvještavanju najvažnijeg hongonškog lista „Saut Čajna morning post“, kompanija nema namjeru da bez borbe prihvati odluku panamske vlade i neće se zadovoljiti simboličnom nadoknadom.
Žrtveno jagnje
Ovdje valja primijetiti da je krupna honkonška kompanija, koja ima pravo upravljanja u desetinama luka širom svijeta, ni kriva ni dužna postala žrtva pogoršanja odnosa između Vašingtona i Pekinga i politike Trampove administracije, koja smatra da ima pravo da vedri i oblači cijelom Zapadnom hemisferom, te da su Centralna i Južna Amerika njeno „dvorište“.
Jer, kada je Trampova nova vlada počela da prijeti silom, rukovodstvo „CK Hačinsona“ je odlučilo da svoj udio u panamskim lukama, skupa sa interesom u još 43 luke u 23 zemlje svijeta, proda američkom koncernu na čelu sa jednom od najmoćnijih kompanija svijeta, gigantskim trgovcem nekretninama „Blekrokom“.
No, kineska vlada, svjesna da bi prepuštanje udela koje „CK Hačinson“ ima u lukama širom svijeta Amerikancima drastično pogoršalo logističku situaciju u brodskom transportu i ozbiljno ugrozilo kineski uvoz i izvoz, praktično je stopirala tu prodaju tako što je pokrenula istragu u vezi monopolističkog položaja honkonške kompanije. Kineski mediji nju su u međuvremenu proglasili izdajnikom zemlje, jer pri planiranju prodaje nije uzela u obzir interes države i društva, već samo sopstveni profit.
Zamrzavanje plana „CK Hačinsona“ o prodaji luka Kristobal i Balboa, koje se nalaze na Atlantskom, odnosno, Pacifičkom ulazu u 82 kilometra dugi kanal, pod pritiskom iz Pekinga onda je podstaklo vladu u Vašingtonu da izvrši dalje „zavrtanje ruke“ vlastima u Panami, što je dovelo do revizorske istrage, koja je, navodno, našla brojne nepravilnosti u poslovanju luka, i, konačno, „magičnog“ pravnog trika kojim su one oduzete honkonškoj kompaniji.
U svijetu u kojem više ne važi međunarodno pravo i pravila fer trgovine veliko je pitanje je da li će honkonška firma uspjeti da izdejstvuje nadoknadu od dvije milijarde dolara koju traži.
Upravljanje lučkom infrastrukturom u Kristobalu i Balboi privremeno će preuzeti firma „APM Terminals“, koja je podružnica danske grupe „AP Meler-Maersk“.
U neposrednoj blizini kanala nalazi se pet luka, a na pomenute dvije otpada 40 odsto tereta koji se u njima utovari i istovari.
Inače, kroz Panamski kanal, koji je dovršen 1914. i zarad čije izgradnje su SAD pod predsjednikom Teodorom Ruzveltom praktično otcijepile Panamu od Kolumbije, prolazi oko pet odsto svjetske pomorske trgovine i oko 40 odsto američkog teretnog brodskog saobraćaja.
Izvor: RTS/Danas
