Ponovo slučaj “Telekom” podgrijava atmosferu. Nakon što su iz Višeg suda saopštili da nema takozvane relativne zastare krivičnog gonjenja, iz Vrhovnog državnog tužilaštva uzvraćaju da će tražiti zaštitu zakonitosti protiv takvog rješenja.
Da su u međuvremenu preduzimane procesne radnje u cilju otkrivanja učinilaca krivičnog djela, koje su prekinule zastarijevanje, obrazlažu iz Višeg suda.
“Iz spisa predmeta proizilazi da su u periodu od vremena koje je označeno kao vrijeme izvršenja krivičnog djela preduzete brojne procesne radnje kojima je prekinuto zastarijevanje. Na primjer, saslušanje svjedoka 2013. godine putem međunarodne pravne pomoći, nakon kojih radnji zastarijevanje počinje ponovo da teče, u smislu člana 125 ZKP-a. U konkretnom slučaju, u odnosu na navedena krivična djela nije nastupila takozvana relativna zastarjelost krivičnog gonjenja, već ona i dalje teče“, rekla je portparolka Višeg suda, Marija Milovanović.
No, iz Vrhovnog državnog tužilaštva tvrde da je povrijeđen zakon, te da će tražiti zaštitu zakonitosti postupka. Navode u saopštenju da je krivično vanpretresno vijeće Višeg suda cijenilo radnje preduzete u drugom, a ne u predmetu formiranom protiv određenih lica po krivičnoj prijavi MANS iz 2019. godine.
Da je upravo to stvorilo zabunu u javnosti, odnosno kontradiktorne stavove Višeg suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, kaže Stevo Muk. Konstatuje da je riječ o situaciji bez presedana, ne samo zbog toga, već i zbog odluke zaštitnice imovinsko-pravnih odnosa da se uključi.
„U suštini, mislim da je ova konfuzija i razlika u mišljenjima nastala zbog kompleksnosti cijelog predmeta, zbog više lica koja su bila obuhvaćena ovim krivično-pravnim događajem, vjerovatno i zbog više tužilaca koji su postupali u tom predmetu“, rekao je Muk.
Uz napomenu da smatra da Vrhovno državno tužilaštvo ima pravo da traži zaštitu zakonitosti postupka, Muk ističe da je sada sve u rukama Vrhovnog suda.
„Ovo će morati, i to što prije – tim bolje – da razriješi Vrhovni sud. Ako Vrhovni sud stane na stanovište Višeg suda, odnosno potvrdi da nije bilo zastare u ovom predmetu, onda se otvara pitanje odgovornosti u državnom tužilaštvu i, naravno, pitanje izostanka postupanja najmanje od 2022. godine, kada je tužilac Čađenović, koji je na kraju i disciplinski proglašen odgovornim, suspendovan“, kazao je Muk.
Pravni tim Mila i Ane Đukanović saopštava da će koristiti sva pravna sredstva pred domaćim i međunarodnim institucijama kako bi zaštitili zakonitost, ustavni poredak i njihova osnovna prava.
Krajem decembra 2011. godine otvorena je afera “Telekom”, ali do danas niko nije osuđen. Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je prije 14 godina da ima dokaze da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija.
Početkom 2012.godine Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a objavila je da je Dojče Telekom, navodno, preko svoje podružnice crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije isplatio mito.
U tužbi američke Komisije ukazivano je da su podmićivanje omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera. U pitanju su četiri lažna konsultantska ugovora, preko četiri of-šor firme koje su agažovane navodno od Mađar Telekoma za konsalting ali su u stvari poslužile da bi se isplatilo mito kako bi mađarski investitor došao do željenog procenta vlasništva.
Dio javnosti odmah je u navodima američke komisije prepoznao Anu Đukanović, sestru ranijeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Ana Đukanović je kasnije tužila jedan broj medija koji su pisali da je ona “prva sestra”.
Postupak u SAD, pred njujorškim sudom, vođen je protiv trojice mađarskih direktora, ali je u kasnijoj fazi dio o Crnoj Gori obustavljen. Optužnica se potpuno bazirala na navodima o korupciji u Sjevernoj Makedoniji, gdje je takođe Telekom privatizovan na krajnje sumnjiv način. Postupak u SAD je, međutim, završen vansudskim poravnanjem.
U Crnoj Gori, slučajem “Telekom” bavio se i Anketni odbor Skupštine Crne Gore, ali je ipak na kraju usvojio samo tehnički izvještaj o radu, bez direktnog zaključka je li ili ne u ovoj privatizaciji bilo sumnjivih poslova i kombinacija.
Specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović odbacila je krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba, koje je ta NVO sumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije.
Perović-Vojinović je u obrazloženju, pored ostalog, navela da je zastara za dio krivičnih djela, za koje je MANS teretio Đukanoviće i ostale, nastupila još prije 15, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri godine.
Izvor: RTCG
