Jovović je u intervjuu za portal Standard istakao da fer konkurencija znači da svi učesnici na tržištu posluju pod jednakim pravilima, bez privilegovanog položaja bilo kojeg privrednog subjekta.
To, kako je pojasnio, podrazumijeva sprječavanje kartelskih dogovora, zloupotrebe dominantnog položaja i nezakonite državne pomoći koja može narušiti tržišnu utakmicu.
Crna Gora je privremeno zatvorila Poglavlje 8 – Konkurencija. Koliko je ovaj trenutak značajan u procesu evropskih integracija i šta on konkretno znači za građane?
Jovović: Zatvaranje Poglavlja 8 predstavlja veoma važan korak koji je Crna Gora napravila u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Riječ je o jednoj od najzahtjevnijih pregovaračkih oblasti, koja uređuje pravila tržišne konkurencije i kontrole državne pomoći, odnosno principe koji obezbjeđuju jednake uslove poslovanja za sve učesnike na tržištu. Njegovo zatvaranje potvrđuje da je Crna Gora uspješno uskladila svoj zakonodavni i institucionalni okvir sa najvišim standardima Evropske unije u ovoj oblasti.
Za građane, ovo znači mnogo više od formalnog napretka u pregovorima. Efikasna zaštita konkurencije doprinosi nižim cijenama, većem izboru proizvoda i usluga, boljem kvalitetu i većoj zaštiti potrošača.
Istovremeno, transparentna tržišna pravila jačaju pravnu sigurnost, stvaraju povoljniji poslovni ambijent i šalju važnu poruku investitorima da je Crna Gora stabilno i predvidivo tržište. To dugoročno doprinosi većim investicijama, otvaranju novih radnih mjesta i održivom ekonomskom razvoju.
Često se govori da će zatvaranje ovog Poglavlja donijeti „fer konkurenciju“. Šta to podrazumijeva?
Jovović: Fer konkurencija znači da svi učesnici na tržištu posluju pod jednakim pravilima, bez privilegovanog položaja bilo kojeg privrednog subjekta.
To podrazumijeva sprječavanje kartelskih dogovora, zloupotrebe dominantnog položaja i nezakonite državne pomoći koja može narušiti tržišnu utakmicu. Kada postoje jasna i jednako primijenjena pravila, uspjeh na tržištu zavisi od kvaliteta proizvoda, inovacija, efikasnosti i konkurentnosti, a ne od privilegovanog položaja ili selektivnih pogodnosti. Takav sistem donosi koristi i privredi i građanima.
Koliko je crnogorska ekonomija spremna da funkcioniše po pravilima jedinstvenog evropskog tržišta?
Jovović: Smatram da je crnogorska ekonomija u prethodnim godinama napravila značajan iskorak u usklađivanju sa evropskim pravilima, kako kroz zakonodavne reforme, tako i kroz jačanje institucionalnih kapaciteta. Međutim, proces prilagođavanja nije završen formalnim zatvaranjem poglavlja – on se u kontinuitetu nastavlja kroz svakodnevnu primjenu pravila.
Dodatno, naša privreda je dominantno orijentisana na crnogorsko tržište, zbog čega je usklađenost sa pravilima jedinstvenog evropskog tržišta zapravo razvojna prilika. Naravno, pojedini sektori će morati dodatno ulagati u konkurentnost, digitalizaciju, inovacije i produktivnost kako bi bili potpuno spremni za tržište od preko 450 miliona potrošača.
Da li su domaća preduzeća spremna za jaču konkurenciju?
Jovović: Veliki broj domaćih kompanija već posluje u veoma konkurentnom okruženju i uspješno se prilagođava tržišnim uslovima. Posebno ohrabruje činjenica da mnoge crnogorske kompanije već izvoze na tržište Evropske unije i posluju po evropskim standardima. Naravno, dio privrede će morati dodatno unaprijediti poslovanje kroz povećanje produktivnosti, ulaganje u kvalitet, inovacije i razvoj ljudskih resursa. Međutim, konkurencija ne treba da se posmatra kao prijetnja, već kao podsticaj za razvoj i jačanje domaće ekonomije. Uvjeren sam da crnogorska privreda ima potencijal da odgovori na izazove jedinstvenog evropskog tržišta.
Privreda se mora u kontinuitetu prilagođavati zahtjevnim evropskim standardima i pravilima poslovanja, a Agencija za zaštitu konkurencije će, kao i do sada, biti partner u tom procesu kroz edukacije, smjernice i kontinuiranu podršku, kako bi se nova pravila razumjela i primjenjivala na pravilan i efikasan način.
Jedan od ključnih segmenata Poglavlja 8 odnosi se na kontrolu državne pomoći. Da li će država ubuduće imati manje prostora da finansijski pomaže pojedine kompanije?
Jovović: Pravila Evropske unije ne zabranjuju državnu pomoć, već zahtijevaju da ona bude opravdana, transparentna i usmjerena ka ostvarivanju jasno definisanih ciljeva od javnog interesa. To znači da država i dalje može podržavati razvoj privrede, mala i srednja preduzeća, istraživanje i razvoj, zaštitu životne sredine, regionalni razvoj ili sanaciju posljedica ekonomskih kriza, ali uz jasno propisane uslove i kontrolu kako takva pomoć ne bi narušila tržišnu konkurenciju.
Pravila državne pomoći EU u Crnoj Gori se primjenjuju od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a crnogorski nacionalni okvir je usklađen sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, tako da nije riječ o manjem prostoru za podršku, već o efikasnijem dodjeljivanju i korišćenju javnih sredstava.
Da li će zatvaranje Poglavlja 8 uticati na dolazak novih stranih investicija i da li investitori prate ovakve reformske korake?
Jovović: Apsolutno. Ozbiljni investitori pažljivo prate nivo pravne sigurnosti, predvidivost regulatornog okvira i kvalitet institucija. Upravo su to elementi koje uređuje Poglavlje 8.
Zatvaranje ovog poglavlja predstavlja snažan signal međunarodnoj poslovnoj zajednici da Crna Gora ima stabilan i transparentan sistem tržišnih pravila usklađen sa standardima Evropske unije. Takav ambijent povećava povjerenje investitora, smanjuje poslovne rizike i doprinosi privlačenju kvalitetnih i dugoročnih investicija.
Šta će biti najveći izazov nakon zatvaranja Poglavlja?
Jovović: Najveći izazov neće biti donošenje novih propisa, već njihova dosljedna i efikasna primjena.
Evropska komisija posebnu pažnju posvećuje upravo rezultatima u praksi. To podrazumijeva kontinuirano jačanje institucija, unapređenje stručnih kapaciteta, efikasno vođenje postupaka i donošenje odluka zasnovanih isključivo na zakonu i ekonomskim analizama, kako je to i do sada bila praksa. Istovremeno, potrebno je nastaviti razvijati kulturu konkurencije među privrednim subjektima i javnim institucijama, kako bi pravila bila dio svakodnevne poslovne prakse.
Koliko preduzeća posluje u sektorima u kojima je konkurencija najveća, poput trgovine i ugostiteljstva?
Jovović: Najveći broj privrednih subjekata u Crnoj Gori posluje upravo u sektorima trgovine, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti.
To su tržišta sa velikim brojem učesnika, intenzivnom konkurencijom i stalnim ulaskom novih preduzeća. Upravo zbog toga je od posebnog značaja postojanje efikasnog sistema zaštite konkurencije koji obezbjeđuje da svi učesnici, bez obzira na njihovu veličinu i tržišnu snagu, posluju pod jednakim uslovima, bez zloupotrebe tržišne moći ili narušavanja konkurencije nedozvoljenim sporazumima.
Da li statistika pokazuje rast broja preduzeća nakon približavanja Crne Gore Evropskoj uniji?
Jovović: Podaci pokazuju dugoročan trend rasta broja registrovanih privrednih subjekata, posebno u sektorima usluga, trgovine, informacionih tehnologija i turizma. Naravno, taj rast nije isključivo posljedica procesa evropskih integracija, već i ukupnog ekonomskog razvoja i preduzetničke aktivnosti.
Međutim, evropske integracije svakako doprinose stvaranju stabilnijeg poslovnog okruženja, većoj pravnoj sigurnosti i predvidljivim pravilima poslovanja, što predstavlja važan podsticaj za razvoj preduzetništva i osnivanje novih kompanija.
Koliko je Agencija za zaštitu konkurencije danas nezavisna i dovoljno snažna da se suprotstavi eventualnim monopolima ili političkim pritiscima?
Jovović: Nezavisnost Agencije predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva evropskog pravnog okvira i jedan od ključnih kriterijuma koje je Crna Gora morala da ispuni u procesu zatvaranja Poglavlja 8. Napomenuo bih da kao država ne bismo mogli doći u situaciju da privremeno zatvorimo ovo poglavlje da Evropska komisija nije prepoznala Agenciju kao de jure i de facto nezavisnu i samostalnu instituciju.
Danas Agencija raspolaže jasnim zakonskim ovlašćenjima, unaprijeđenim institucionalnim kapacitetima i stručnim kadrom koji omogućavaju efikasno sprovođenje zakona. Naravno, kao i svaka institucija, uvijek postoji prostor za dodatno jačanje kapaciteta, posebno kroz kontinuiranu edukaciju zaposlenih, unapređenje analitičkih alata i međunarodnu saradnju. Međutim, važno je naglasiti da Agencija svoje odluke donosi nezavisno, na osnovu činjenica, ekonomskih analiza i zakona, bez obzira na veličinu tržišnog učesnika ili eventualne političke i druge interese. Upravo takav profesionalan i nezavisan pristup predstavlja osnov povjerenja javnosti, privrede i naših evropskih partnera.
Samo snažne, profesionalne i nezavisne institucije mogu garantovati da pravila važe jednako za sve učesnike na tržištu.
Izvor: Standard
