Poslanici nijesu podržali 19 amandmana koje je predložio GP URA.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da parlmentarna većina procjenjuje da je to jedan od najvažnijih zakona koji je trenutni saziv Skupštine usvojio.
„Mi očekujemo da će njegovi rezultati biti itekako dragocjeni za svakog građanina Crne Gore, da će vratiti i pravdu i poštenje. Da će se onima koji su nezasluženo opljačkali Crnu Goru oduzeti imovina“, istakao je on.
„Svi znamo imena i prezimena poslanika koji su glasali ovaj zakon i objavljujem da smo usvojili Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, neka nam na čast služi“, zaključio je Mandić.
Poslanici Skupštine Crne Gore raspravljali su večeras o takozvanom antimafija zakonu, odnosno o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je siguran da će ovaj zakon izazvati veliku pažnju, ali da je najvažnije da ima svoje mehanizme za kontrolu od zloupotreba. Dok iz parlamentarne većine podržavaju predlog zakona, iz opozicije strahuju da će se primjenjivati selektivno i da neće dati željene rezultate.
Najznačajnije novine polaze iz nedovoljne usklađenosti aktuelnog zakona sa realnim potrebama.
„Za krivična djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije uvodi se posebna mogućnost trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažne presude. Ovaj postupak može se pokrenuti tek kada je donešeno rješenje kojim se potvrđuje optužnica, odnosno kada je u skraćenom postupku zakazan glavni pretres“, kazao je ministar.
Objašnjava da se time obezbjeđuje da postupak ne počiva na proizvoljnoj sumnji već na krivičnom predmetu koji je već prošao odgovarajuću sudsku kontrolu. Istakao je da ovaj zakon ima zeleno svjetlo Evropske komisije i prošao je sve faze komunikacije sa EK.
„Činjenica je da zakon ima mehanizme za kontrolu od zlopupotreba koje jesu s pravom upućivane prema nama kao moguća opasnost“, rekao je ministar.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da smatra da je riječ o dobrom rješenju u korist nedužnih i u korist države.
Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da je raniji zakon omogućavao osumnjičenim funkcionerima da odbrane imovinu stečenu na nezakonit način. Međutim, kazala je da je vlast tužilaštvu ispunila sve uslove, ali da ne mogu raditi za njih.
„Ova vlast stvara nezavisne i samostalne institucije koje će sjutra da apsolutno odole bilo kakvom političkom pritisku koji ne smije da se dešava“, rekla je ona.
Ističe da ovaj zakon omogućava sve mehanizme za oduzimanje imovine stečene kriminalom.
„Svjedoci smo da se u ovoj državi toliko ljudi obogatilo dok je narod gladovao… Od plata se to nije moglo… Očekivanja su da tužilaštvo da sa ovim zakonom radi svoj posao. Narod je željan pravde“, istakla je ona.
Podlanik DPS-a Oskar Huter kazao je da je saglasan sa koleginicom da primjena zakona ne treba da bude selektivna i da treba da se krene od „glave“.
„Glava ove države je premijer Milojko Spajić. Pa ja Vas pitam da li čovjek koji ima obavezu prema drugoj državi može da bude ministar finansija, da li može biti premijer? Da li zakon važi jednako za Spajića i za svakog drugog? Takođe Vas pitam da li je srazmjerno bogatstvo koje ima danas i da li je srazmjerno broju radnih dana koje je ostvario u Crnoj Gori i njegovoj plati“, pitao je Huter.
Nedović je odgovorila da je Spajić ušao u politiku sa novcem koji je zaradio i prije.
„Svi znamo gdje je radio, u kojim državama, na kojim pozicijama i vjerujem ne za platu manju od 10 hiljada eura i plata koju sada ima je manja od onoga što je imao. Poznajući premijera znam da se 2020. godine vratio kao osoba koja je željela da pomogne ovoj državi“, rekla je ona i dodala da mi danas imamo stabilne finansije.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković problematizuje to što je pravo svojine ustavna kategorija i da Ustav nalaže da niko ne može biti lišen prava svojine osim ako je to državni interes i uz adekvatnu nadoknadu.
„Ovaj princip se efektivno suspenduje“, kazao je on.
Drugi problem, po njegovom mišljenju je pretpostavka nevinosti.
„Pretpostavka nevinosti se u sištini pretvara u pretpostavku krivice“, istakao je poslanik.
Ministar Božović je odgovorio da sve sudske instance mogu da ispituju da li je sporna imovina stečena organizovanim kriminalom.
„Zakon je podložan izmjenama, dopunama, a nemamo problem da sva otvorena pitanja sa EK podijelimo sa vama. Nemam iluziju da će se u jednom momentu država ogriješiti o neka lica, ali to su izuzeci bez čega ne može funkcionisati ni jedan sistem“, odgovorio je ministar.
Poslanica PES-a Branka Marković kazala je da će ovim zakonom biti spriječeno da imovina putuje sa računa na račun, a da kada pravda stigne nema šta da se ispita. Istakla je da se sada očekuju rezultati tužilaštva, a ne predstava.
Poslanik DNP-a Vladislav Bojović kazao je da će DNP podržati Predlog zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom. On je istakao da se dugo čekalo da ovaj predlog dođe na red u Skupšzimo, a da je tek sada došao kao dio predizborne kampanje. Rekao je da strukture u sudstvu i tužilaštvu nijesu formirane te da nema očekivanje da će se zakon primjenjivati neselektivno.
„Ova vlada je ojačala poziciju VDT-a umjesto da uspostavi mehanizam za kontrolu. Uradila je sve što je mogla da onemogući primjenu ovog zakona“, rekao je Bojović.
Nezavsni poslanik Dragan Bojović kazao je da država koja osudi kriminalca, a ostavi mu stečenu imovinu nije završila posao.
„Zato ovaj zakon ne smije ostati jedno od propisa u Službenom listu, već se mora primjenjivati“, rekao je Bojović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kazao je da je prethodna vlast omogućila pojedincima da se bogate na račun države.
Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Zoran Mikić kazao je da je antimafija zakon politika partije koju predstavlja, te da mu je žao što su izgubljenje prethodne tri godine koristeći prethodno zakonsko rješenje koje nije dalo rezultate.
„Ja slušam od kolega da će ovo zakonsko rješenje da donese državi stotine miliona eura. Daj bože da se to desi. Ja mislim da ovo zakonsko rješenje nije dovoljno efikasno da bi se to desilo“, rekao je on.
Smatra da nema ni mjesta bojazni da će zakon biti zloupotrijebljen.
„Jer mislim da mehanizmi koje ovo zakonsko rješenje daje tužilaštvu i sudstvu nijesu toliko veliki da bi bili zloupotrijebljeni“, rekao je on.
Mikić je kazao da su na ovom rješenju radili Boris Marić, bivši generalni sekretar Vlade, Ivo Šoć, tadašnji savjetnik premijera za pravna pitanja i sadašnji vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
Poslanik DPS-a Danijel Živković rekao je da njegova partija neće podržati Predlog zakona jer ne vjeruju institucijama.
„Preispitajte svačiju imovinu, ali samo u procedurama koje obezbjeđuju pravnu sigurnost. Nemojmo da dovodimo sebe u poziciju da oduzmemo imovinu senzacionalno, pa poslije 4,5,10 godina država mora da plati štetu“, rekao je on.
Istakao je da ne očekuje mnogo od ovog zakona, jer su finansijske istrage najkomleksnije.
„Što se tiče DPS-a, ne ni iz kakvog straha niti potrebe da se brane takozvane kriminalne strukture, ja lično sumnjam u zloupotrebe, instrumentalizaciju pravosudnih organa, ja lično ovo zakonsko rješenje neću podržati“, rekao je Živković.
Ministar pravde Bojan Božović je, u završnoj riječi, kazao je da za razliku od nekih država članica EU koje tek usklađuju svoje propise sa direktivom iz 2024. Crna Gora će od večeras ili sjutra već biti dio EU.
Izvor: RTVPG
