Govoreći o završnoj fazi pregovora, Zenović je kazao da ne bi govorio o „lakim“ poglavljima, već o manje zahtjevnim i manje obimnim, navodeći da je svako poglavlje koje je Crna Gora zatvorila nakon IBAR-a zahtijevalo rad na usklađivanju, administrativnim kapacitetima i primjeni.
Posebnu težinu, kako je rekao, ima oblast vladavine prava.
„Ali činjenica je da je vladavina prava, onako, jedno temeljno pitanje, fundamentalno i za EU i za proces proširenja, i da negdje, posebno u očima država članica, to pitanje, pitanje vladavine prava, dakle sposobnosti države da garantuje ono što je definisano Kopenhagenskim kriterijumima, negdje to najveću težinu nosi u samom procesu. I dodao bih da je zapravo u toj oblasti vladavine prava, od IBAR-a i priprema, naravno, za dobijanje pozitivnog IBAR-a za period 2023-2024, do danas, taj proces prosto nije jenjavao; naprotiv, on je konstantno intenziviran u svim institucijama sistema koje su zadužene za vladavinu prava“, kazao je Zenović.
Kako je naveo, upravo zbog toga postoji osnov za optimizam kada je riječ o zatvaranju poglavlja koja se, prema novoj metodologiji, zatvaraju posljednja.
„I to je, čini mi se, i razlog da danas možemo govoriti s optimizmom i o zatvaranju tih pregovaračkih poglavlja koja se, kao što znate, po logici nove metodologije, zatvaraju posljednja. Dakle, da govorimo o Crnoj Gori danas, ne samo kao državi vladavine prava u slovu zakona, nego državi vladavine prava i u standardima, i u praksi, i u bilansu rezultata“, rekao je Zenović.
Kada je riječ o narednoj međuvladinoj konferenciji, nije želio da prejudicira kada će biti održana niti koja će poglavlja tada biti zatvorena. Objasnio je da Crna Gora, nakon što završi obaveze i pripremi pregovaračka dokumenta, njih upućuje Savjetu Evropske unije, koji dalje odlučuje o dinamici.
Govoreći o najavljenim zaštitnim mehanizmima u budućem ugovoru o pristupanju Crne Gore, Zenović je kazao da konkretni predlozi još nijesu poznati i da se o njima vodi šira debata koja se ne odnosi samo na proširenje, već i na buduće reforme same Evropske unije.
„Jeste činjenica da je ovo, da ovime počinje nova generacija ugovora, ali ugovori se, znate, sklapaju sa konkretnim državama, jednom ili više, u zavisnosti od dinamike proširenja. Crna Gora, podsjetiću i vaše slušaoce i vas, je pokazala ne samo ovaj izuzetan napredak u vladavini prava o kojem sam govorio, nego i njena spoljna politika je stoprocentno usaglašena sa Evropskom unijom već deceniju unazad. A to je, recimo, jedno od tih pitanja koja se postavljaju kao potencijalno dio tih klauzula. Imamo dobre odnose sa susjedima, i to je za Crnu Goru jedna, ja bih rekao, temeljna spoljnopolitička odrednica“, naveo je Zenović.
Kazao je da ne vidi mogućnost da Crna Gora kao buduća članica zloupotrebljava pravo veta, ali je ponovio da tek treba vidjeti konkretne prijedloge mehanizama i način na koji će se država prema njima odrediti.
Jedna od tema razgovora bila su i otvorena pitanja sa Hrvatskom i mogućnost da ona utiču na završnicu pregovaračkog procesa.
Zenović je podsjetio da Hrvatska nakon IBAR-a nije glasala za zatvaranje poglavlja 31, ali jeste podržala zatvaranje 14 drugih poglavlja.
„Mislim da je to važno da kažemo, jer to pokazuje da ima tu itekako prostora za dijalog koji se intenzivno i vodi, da bilateralna pitanja nisu nešto što automatski treba da preraste u neki vid blokade. Naprotiv, treba kroz evropske integracije tragati za rješenjima koja su na obostranu, i akoćete na opštu korist Evrope. Dakle, vjerujem da će taj intenzivan dijalog i rad sa obje strane biti plodotvoran uskoro, u smislu da će voditi i zatvaranju poglavlja 31. I naravno da će se sva pitanja rješavati u duhu onoga što je smisao dobrosusjednih odnosa“, rekao je Zenović.
Govoreći o tome koliko trenutne geopolitičke okolnosti mogu uticati na evropski put Crne Gore, kazao je da je proces pristupanja istovremeno politički, geopolitički i tehnički, ali da bez reformi članstvo nije moguće.
„Globalno gledajući, geopolitika i politika mogu da značajno ubrzaju ili uspore sam proces, ali bez suštinskih reformi, bez rada, prosto nije moguće zamisliti da bilo koja država postane članica Evropske unije. Danas, mnogo manje je moguće zamisliti tako nešto nego prije 20, 30 ili više godina. Dakle, Crna Gora reforme sprovodi godinama unazad, uz, naravno, ove tri godine koje se upravo zbog tih definisanih rokova, ambicija, zaista i izdvajaju svojim intenzitetom“, kazao je Zenović.
Istakao je da geopolitika nije dovela Crnu Goru do sadašnje faze, već da je omogućila da reforme budu praćene konkretnim koracima u procesu integracija.
„I nije, dakle, geopolitika dovela Crnu Goru dovde, ona jeste dala priliku da se te reforme nagrade konkretnim koracima integracije, dakle zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Crna Gora je, za nju je formirana jedna radna grupa koja će se baviti ugovorom o pristupanju, ona je danas i dio projekcija višegodišnjeg finansijskog okvira. Dakle, u tom pogledu, geopolitika može da ubrzava stvari, ali to ne može da zamijeni rad na konkretnim reformama, na harmonizaciji, na uspostavljanju institucija i na stvaranju track recorda koji uvjeravaju Komisiju i države članice da ste vi sutra legitimni i održivi i prosto član jedne takve zajednice“, rekao je Zenović.
On je kazao da su rokovi važni za upravljanje procesom i da predstavljaju orijentir za sprovođenje reformi. Naveo je i da su cilj koji je postavila Crna Gora prihvatili Brisel i brojne države članice.
Zenović smatra da podrška evropskom putu Crne Gore mora ostati na sadašnjem nivou, te da je nastavak reformi jedan od najboljih garanata da će ta podrška ostati snažna.
„Da sumiram, prosto, ako uzmemo sve ono što nam je preostalo, dakle dovršetak pregovora po poglavljima i uspješno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, paralelni rad i, nadam se, skori završetak nakon posljednjeg zatvorenog pregovaračkog poglavlja, ugovora o pristupanju, njegova ratifikacija, mislim da je 2028. godina realna godina članstva Crne Gore u Evropskoj uniji“, kazao je Zenović.
U završnici razgovora naveo je da je, uz nastavak reformi, potrebno raditi na kontinuitetu političke podrške svih država članica, kao i na otpornosti prema pokušajima stranog miješanja i malignim uticajima.
„Taj rad treba da se nastavi, da bude kontinuiran. Paralelno sa tim, naravno, sve ove političke i diplomatske dimenzije politike proširenja treba imati u vidu i raditi na kontinuitetu podrške svih država članica crnogorskom evropskom putu. I naravno, biti otporan prema svemu onome što će biti zasigurno pokušaji miješanja, stranih malignih uticaja, a sve sa ciljem da nalaze neki drugačiji interesi od onih koji su evropski san Crne Gore, na neki način promovišu i zastupaju u Crnoj Gori“, rekao je Zenović.
On je ocijenio da, uprkos poteškoćama koje mogu pratiti proces i činjenici da se političko raspoloženje u svih 27 članica ne može unaprijed projektovati, članstvo Crne Gore može biti uspješna priča i za zemlju i za politiku proširenja Evropske unije.
„Vjerujem da danas Crna Gora zaista i sutra, te 2028. godine, kada postane država članica, može biti ne samo jedna uspješna priča njenih reformi demokratizacije, europeizacije, nego da može biti i jedna šira uspješna priča za cijelu politiku proširenja“, zaključio je Zenović.
Izvor: RTCG
