Pejović je kazao da se, nakon, kako tvrdi, neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, sada barata podacima svedenim na pitanje koliko plata u procentima pokriva korpu.
„Nakon neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, jer su navodno cijene rasle brže od uvećanja zarada, pribjegava se vještoj manipulaciji u kojoj se barata podacima svedenim na pitanje – koliko plata u procentima pokriva korpu“, naveo je Pejović.
On je istakao da je računanje minimalne potrošačke korpe, koja je obuhvatala hranu i bezalkoholno piće, ukinuto u decembru 2023. godine.
„Nakon Evrope sad 2 i ukalkulisane inflacije prosječna zarada je u potpunosti pokrivala minimalnu potrošačku korpu, preko 100 odsto“, tvrdi Pejović.
Kako je naveo, sindikalna potrošačka korpa obuhvata širi skup troškova prosječnog domaćinstva.
„Za razliku od minimalne, obuhvata širi i realniji skup troškova prosječnog domaćinstva, uključujući, pored hrane i osnovnih troškova, obrazovanje, zdravstvo, prevoz, rentu, održavanje domaćinstva, ljetovanje i zimovanje, komunikacije, kulturu i druge izdatke“, naveo je Pejović.
On smatra da pojedinci poistovjećuju dvije korpe koje se, kako tvrdi, ne mogu metodološki porediti.
„Naravno, da bi ubijedili građane makar jednim ‘argumentom’ da je nikad gore, pojedinci se koriste poistovjećivanjem ove dvije korpe koje su suštinski različite i metodološki neuporedive“, zaključio je Pejović.
