Ibrahimović je domaćin ministarki za evropske i međunarodne poslove Republike Austrije Beate Majnl-Rajzinger, potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova Češke Republike Petru Maćinki i ministru vanjskih i evropskih poslova Slovačke Republike Juraju Blanaru – ministrima vanjskih poslova država Slavkovog formata (S3).
On je zahvalio Majnl-Rajzinger što je organizovala ovaj sastanak kako bi pokazala značaj regionalne saradnje sa bliskim zemljama čak i onda kada se uđe u EU.
– Poruke od juče se nastavljaju, više ne pričamo samo o ambiciji već i sigurnosti da ćemo 2028. postati 28 članica EU – kazao je Ibrahimović
Kako je dodao, i danas su razgovarali o tome da nema kraćeg puta, da je Crna Gora posvećena reformama i da kontinuirano radi na tome.
– Pričali smo o hibridnim prijetnjama i hitnim reakcijama, te da svaka zemlja koja ih primijeti treba odmah o tome obavijesti sve druge zemlje. Govorili smo o avio povezanosti, o energetskom potencijalu crnogorske infrastrukture – rekao je Ibrahimović.
Akcenat je, prema njegovim riječima, bio i o Planu rasta i tome kako ove tri zemlje mogu pomoći da Crna Gora iskoristi što više novca iz tog paketa.
Ministar vanjskih poslova poručio je da nastavljamo dobre veze, zahvalivši na tome.
Ministarka za evropske i međunarodne poslove Austrije Beata Majnl-Rajzinger kazala je da je Crna Gora blizu krajnjem cilju.
– Blizu ste vašim ambicijama da zatvorite sva poglavlja do kraja godine i vidimo da je to ostvarivo. Nekad je potrebno pokazati i političku hrabrost kao vi i reći što je vaš ambiciozan cilj. Smatram da nema brzog puta ka implementiranju reformi. Najplemenitiji cilj je da obezbijedimo bolju budućnost za našu djecu – dodala je.
Kazala je da je Zapadni Balkan atraktivan za austrijske investitore ne samo zbog potencijala već i zbog ljudi ovdje.
– Veoma je važno da su ljudi shvatili da ulazak u EU nije usključivo pitanje dobrog ili lošeg izbora, već da je to napredak za ljude koji ovdje žive ali i za sve koji su već u Uniju – dodala je Majnl-Rajzinger.
Plan za postupni prijem, korak po korak, koji će se primjenjivati na buduće kandidate neće biti korišten i za Crnu Goru jer je najnaprednija u procesu pristupanja, jasna je Majnl-Rajzinger.
Kako je istakla, svi će imati priliku da iskoriste sve kapacitete i budu dodatno kontorlisani prije i kad uđu u EU.
– Jasno podržavamo Crnu Goru i pohvaljuemo rad svih institucija u pristupnim pregovorima. Ovo je istorijska prilika da postanete dio EU i Češka u potpunosti podržava vašu državu u tome. Uprkos političkim problemima, mislim da se skupština pokazala dobro u samom procesu kroz usvajanje ustavnih promjena i zakona – kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Češke Petar Maćinka.
Ministar vanskih i evropskih poslova Slovačke Juraj Blanar rekao je da nastavljaju podršku zemljama Zapadnog Balkana kroz ovaj proces.
– Vi ste predvodnici procesa. Želimo da barem jedna zemlja iz regiona bude primjer za sve ostale uspješnog ulaska u EU. Nema prečica i dvostrukih standarda, reforme se moraju sprovesti. Dijelimo iste vrijednosti. Zato želim da podržim napore da se pregovori završe što prije – poručio je.
Istakao je da je nakon referenduma o nezavisnosti ovo druga najveća odluka za državu koja može pomoći da se dalje napreduje.
Jače kontrole zbog novca iz Rusije
Majnl-Rajzinger je, odgovarajući na pitanja novinara, kazala da je kontrola pranja novca ključna, te da oprez ovdje postoji posebno zbog novca iz Rusije.
– Zbog toga su kontrole jače. Uključivanje Crne Gore u zajedničko tržište je i važno i zbog ranjivosti tržišta. Ako djelujete sami, lako je napraviti poremećaj. Jedini način da spriječimo maligne strane uticaje na ekonomiju jeste da se udružimo u jako ekonomsko tržište – naglasila je.
Ibrahimović je rekao da je Crna Gora svjesna uticaja spolja kroz različite firme.
– Zato smo formirali komisiju koja radi na kontrolama uticaja sa strane. Radimo sa EU i sa Sjedinjem amričkim državama kako bismo spriječili eventualne dalje spoljne uticaje – poručio je ministar vanjskih poslova.
Majnl-Rajzinger je kazala da govorime o brojnim partijama i organizacijama koji žele da podijele EU i da to nije slučaj samo u Crnoj Gori.
– Posvećeni smo jačanju EU u njenom jedinstvu. Svi interesi su zajednički. Ali je pitanje danas koliko smo jaki u zajedništvu jer jedino tako možemo se odbraniti od stranih prijetnji spolja i iznutra – dodala je.
Prema riječima ministra vanjskih i evropskih poslova Slovačke Juraja Blanara, hibridne prijetnje su važne za sve i moraju se ozbiljno shvatiti.
– Austrija je sada, a nadam se da će Slovačka uskoro biti u UN Savjetu za bezbjednost, što će dodatno ojačati globalni odgovor na ove prijetnje – naglasio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Češke Petar Maćinka rekao je da nijedna zemlja ne smije da zaboravi da ima svoje nacionalne interese, te da razlike ne znače da je to uvijek loše.
– Ipak, nisam optimista da zaštita od spoljnih uticaja uvijek može biti efikasna. Ali nadam se da će jedinstvo EU ojačati kako bi shvatili da ovakve prijetnje nisu naivne. Zato nam treba Crna Gora u EU.
Ibrahimović: Potraživanje 2,7 milijardi dolara od Hrvatske nov zahtjev
Komentarišući izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radman da brod “Jadran” nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad od Crne Gore, te da se radi i o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara, Ibrahimović je kazao da su Crna Gora i Hrvatska posvećene zatvaranju svih otvorenih pitanja.
– Prije četiri godine su ta pitanja bila daleko od zatvorenih. Možda neko želi da ovo ide brže ali bi ona bila već završena da je tako – dodao je.
Naša posvećenost unapređenju odnosa je, kako je istakao, neminovna ali bilateralna pitanja su, navodi ibrahimović, odvojena od pristupa EU.
– Riješićemo sva pitanja u dobrom duhu, a i Hrvatska je svjesna značaja ulaska Crne Gore u EU – dodao je.
Ibrahimović je kazao da je formirana Komisija za pregovore, te da je to pitanje za ministra odbrane Dragana Krapovića koji će 8. oktobra imati prvi sastanak tim povodom.
Ministar vanjskih poslova kazao je da ga je sačekalo deset pitanja kada su počeli pregovore sa Hrvatskom, te da potraživanje 2,7 milijardi dolara nije je bilo među njima.
– Do sada nisam dobio taj zahtjev i njihov parlament je svojevremeno donio odluku da bilateralna pitanja ne budu kočnica pristupanju EU – dodao je.
Izvor: Pobjeda
