Ako se usvoji nacrt o izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako sada izgleda, nastavnicima će biti manja plata u prosjeku za 20 ili 30 odsto, jer se ukidaju dodaci koje su imali na zarade poput dodatka za razredno starješinstvo, rad u dvije ili više ustanova, na zvanja…, rekao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Poslaće primjedbe Vladi na ponuđeni akt.
„Oni ne mogu da ponište sadašnji Granski kolektivni ugovor bez našeg potpisa. Dakle, nećemo pristati na rješenja iz nacrta, odnosno nećemo potpisati izmjene i dopune GKU, a da prihvatimo gora i nepovoljnija rješenja od sadašnjih“, rekao je Božović.
Radna grupa je počela da radi nacrt polovinom marta i kaže da nijesu bili uključeni predstavnici Sindikata. Božović dodaje da zakon treba da se donese do kraja juna, ali da je prekratak rok da bi se sačinio kvalitetan akt.
Predsjednik Sindikata navodi da bi nastavnici bez dodatka primali ,,suvu“ platu. Prosječna njihova zarada iznosila je u aprilu oko 800 eura, te Božović podsjeća da je ispod državnog prosjeka.
Kaže da se propisima nastoji umanjiti uticaj radničke organizacije, te da Vlada radi na tome ,,da povećava zarade kako hoće ili ih umanjuje, a da se oni ne uključuju u tu priču, već da se bave pitanjima radnih dana, otpremnina“…
S druge strane, prosvjetare, prema nedavno potpisanom GKU, čeka uvećana zarada za deset odsto od avgusta, te je najavljeno uvećanje i od septembra, što bi bilo kumulativno oko 17 odsto.
Sindikat je u februaru organizovao trodnevni štrajk zato što je Vlada odbijala da ispoštuje ranije potpisani GKU po kojem su od januara trebali da dobijaju uvećanu zaradu za deset odsto. Iz Vlade je poručivano tada da su krivi za to prethodnici iz izvršne vlasti koji nijesu isplanirali mjere za tu svrhu kako treba.
Štrajk je prekinut nakon što je sa predstavnicima Vlade dogovoreno da će prosvjetari dobiti uvećane zarade za 17 odsto. Iako su iz Ministarstva prosvjete poručivali da neće pokretati tužbe protiv Sindikata zato što su organizovali, kako smatraju, nezakonito štrajk, to se nije desilo. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa tužio je Sindikat zbog organizovanog štrajka i dobili su prvostepenu presudu u svoju korist. Odlučeno je da je radikalizacija priređena mimo propisa, jer po aktu o minimumu procesa rada, iz 2006. godine, nije omogućeno nastavnicima da štrajkuju, odnosno moraju da drže nastavu. Sindikalci su u više navrata tražili od nadležnih da se donese nova uredba, što je bila obaveza i po Zakonu o štrajku iz 2015. godine, ali se to još nije realizovalo. Zato su samoinicijativno donijeli akt po kojem nijesu držali nastavu za vrijeme štrajka.
Predsjednik Sindikata Radomir Božović nedavno je saopštio da će se žaliti i Ustavnom sudu, nakon što su izgubili spor u prvostepenom postupku, te da će ići i do suda u Strazburu.
„Uputićemo žalbu Ustavnom sudu da ocijeni da li je uredba iz 2006. godine (koja zabranjuje pravo na štrajk) u skladu sa zakonom i da li je u suprotnosti sa Ustavom. Mislim da je u suprotnosti sa svim tekovinama ljudskih sloboda koje su sticali naši preci u posljednjih 100 godina. Njom je zabranjeno nastavnicima da mogu da štrajkuju“, rekao je Božović nedavno Pobjedi.
Kazao je i da su očekivali da će podgorički Osnovni sud da ocijeni da je država svjesno kršila Zakon o štrajku i namjerno je opstruirala radnike i dovela ih u situaciju da se ne donosi novi akt o minimumu procesa rada.
Iz Ministarstva su saopštili da oni neće, niti bilo ko drugi, sprovoditi nikakve mjere i pokretati postupke utvrđivanja odgovornosti prosvjetnih radnika zbog učešća u nezakonitom štrajku. Ističu da su do sada uvijek radili i uvijek će raditi u korist, a ne na štetu bilo kog nastavnika.
Podgorički Osnovni sud donio je prvostepenu presudu da je Sindikat prosvjete nezakonito stupio u štrajk. U presudi, u koju je tada Pobjeda imala uvid, navodi se da se usvaja tužba Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija protiv Sindikata prosvjete, zbog odluke o granskom štrajku koji je počeo 19. februara ove godine i trajao tri dana.
Sud je ocijenio i da je Sindikat donio akt o minimumu procesa rada, kojim su odlučili da nastavnici ne drže nastavu, te da je to učinio jednostrano, mimo Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.
„Dolazi se do zaključka da je isti donijet na način koji nije u skladu sa određenjem iz čl. 23 Zakona o štrajku, a što ga čini nezakonitim“, smatra Osnovni sud.
Izvor: Pobjeda
