Dvanaest godina od prvog Montenegro prajda imamo manji broj policajaca koji će čuvati skup, ali veći broj LGBTIQ osoba koji svoje opredjeljenje više ne kriju. Ipak, nasilje sa ulica sada je prešlo u porodice tih osoba, kaže direktorica Kvir Montenegro Staša Baštrica. Smatra da bi zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju olakšalo svakodnevni životim transrodnih osoba. Posebno naglašava da flagrantan primjer institucionalne homofobije predtavlja činjenica da djeca stopolnih partnera ne mogu da dobiju crnogorsko državljanstvo.
“U susret 12. Montenegro Pride-u možemo da kažemo da u određenoj mjeri imamo naša prava, ali zakoni koji formalizuju ta naša prava često se neadekvatno implementiraju ili se ne implementiraju uopšte. Na primjer, Krivični zakonnik Crnoj Gori prepoznaje zločin iz mržnje, međutim, slučajevi nasilja prema LGBTQ osobama u Crnoj Gori prečesto se karakterišu samo kao prekršaj, što je jedan i od naših zahtjeva ove godine da se konačno slučajevi nasilja prema LGBTQ osobama karakterišu kao krivična dijela”, kazala je Baštrica.
Sa druge strane, navodi da imamo Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola koji je usvojen 2020. godine, ali ni dan danas nemamo usvojene ostale zakone i podzakonske akte koji omogućavaju da ovaj zakon bude u potpunosti primijenjen.
“I sa još jedne strane mi očekujemo i nadamo se da će biti osvojen zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Tako da naša prava su neđe su tu, vide se, ali dalje nemamo toga puno”, kaže direkrorica Kvira.
Ističe da je zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju od suštinske važnosti za transrodne osobe u Crnoj Gori.
“Ovaj zakon, njegove važnost je u tome što konačno stavlja tačku na golgotu kroz koju prolaze transrodne osobe u Crnoj Gori, a to je kroz proces prinudne sterilizacije da bi promijenili oznaku pola u svojim dokumentima. Takođe, ovaj zakon olakšava svakodnevno funkcionisanje transrodnim osobama, jer olakšavaju nama banalne stvari, ne moraju da prolaze kroz ponovni proces autovanja, ako su u procesu tranzicije, prilikom pokazivanja svojih ličnih dokumenata, recimo u hotelu ili na granici u kojima se njihova oznaka pola u dokumentima ne podudara sa njihovim rodnim identitetom”, objašnjava Baštrica.
Kazala je da u ovom trenutku imamo dostupnu hormonalnu terapiju za transrodne žene u Crnoj Gori, međutim, ona se može dobiti samo u okviru zdravstvenih ustanova, nije široko dostupna, ne može se nabaviti u apoteci.
Kada je riječ o zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola, navodi da je to je poseban zakon, te da postoji set zakona koji uređuju brak i zakon o životnom partnerstvu lica istog pola.
“Razlika je u tome što zakon o životnom partnerstvu lica istog pola nije koji način obuhvata djecu. Ja bih voljela da imam djecu, ja bih voljela da me zakon prepoznaje, mislim da ništa manje nisam podobna da budem majka, ali eto da pređemo na drugu stvar, zbog čega je važno, zato što u svakom zakonu i podzakonskom aktu gdje stoji bračni partner, treba da su i životni partner. Tako da u ovom slučaju mi imamo problem sa tim da veliki broj zakona i podzakonskih akata nije usklađen sa zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, tu se nalaze neki vitalni zakoni, kao što je zakon o crnogorskom državljanstvu, zakon o radu, zakon o zdravstvenoj zaštiti i tako dalje”, objašnjava ona. .
Napominje da godinama unazad djeca istopolnih partnera ne mogu da dobiju crnogorsko državljanstvo, iako je jedan od roditelja ustvari državljanin Crne Gore.
“MUP je još prije, više od šest godina, trebalo da da odluku, međutim dan danas mi nemamo tu odluku, taj proces je ušao, dobio čak i sudski epilog, još uvijek nema dalje ih informacija u vezi sa tim slučajem. I u ovom slučaju, samo zbog seksualne orijentacije roditelja, dovodi se u pitanje život djece i i ako je po konvenciji Ujedinjenih nacija prava djeteta i Evropskoj konvenciji o državljanstvu, predviđeno da ova djeca mogu da dobiju državljanstvo bez ikakvih problema, mi imamo situaciju da se ovo djeci osporava pravo na obrazovanje, zdravstveno i socijalnu zaštitu, samo zbog seksualne orijentacije njihovih roditelja i to je opet ponavljan flagrantan primjer institucionalne homofobije”, istakla je Baštrica.
Ona ističe da ovaj Montenegroprajd prolazi tiho, najvjerovatnije zbog izbora. Ističe da je visok stepen govora mržnje pogotovo u online prostorima, na portalima, na društvenim mrežama.
“Sa druge strane imamo izuzetno veliki problem sa nasiljem u porodici. Jer se sve ovo nasilje koje smo doživljavali na ulici prebacilo u domove. Tako da je to jedan od velikih problema sa kojima se suočavamo. I sa druge strane, vršnjačko nasilje izuzetno učestalo”, kazala je ona.
Ipak ne može da kaže da su se određene stvari i promijenile na bolje.
“Mi imamo situaciju u kojoj od 2013. kad je bio organizovan prvi Montenegro Pride. Do dana današnjeg imamo sve veći broj autovanih, mladih ljudi. Mi na početku sjećamo se 2013. kad je bio prvi Montenegro Pride. Kad sam ja bila prisutna. To je bilo sa tri kordona policije. Tu su bili nemiri oko Prajda. Danas imamo jedan Pride koji će se održati sa znatno manjim brojem prisutstva policije i sa mnogo većim brojem prisutstva članova LGBTQ zajednica”, istakla je ona.
Montenegroprajd počinje sa Nedjeljom ponosai biće krunisana centralnim događajem Montenegro Pride odnosno Povorka ponosa.
U toku Nedjelje ponosa biće organizovani različite vrste događaja kulturne, zabavne, edukativne. Biće organizovani paneli, žurke, sportski događaj, projekcije filmova. I želim da naglasim da iako su ovo događaji krojeni po potrebama LGBTQ plus zajednice da su oni otvoreni za sve. Jer su glavni postulati u stvari Montenegro Pride, inkluzija i ravnopravnost. Tako da su svi dobrodošli i mislim da je korisno za sve da znamo što više jedni od drugima”, zaključila je ona.
Izvor: RTCG
