U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK), u okviru programske cjeline „FUNK govornica“, održana je prva panel diskusija pod nazivom „Šta (dez)integriše Crnu Goru?“. Diskusiju su vodili profesori Univerziteta Crne Gore, uključujući prof. dr Sonju Tomović Šundić, prof. dr Maru Šćepanović, prof. dr Borisa Brajovića i prof. dr Rajku Glušicu, dok je moderator bio prof. dr Edin Jašarović, predsjednik Organizacionog odbora FUNK-a.
Prof. dr Jašarović istakao je važnost identitetskih pitanja u Crnoj Gori u kontekstu savremenih političkih i društvenih izazova, uključujući članstvo u EU i interkulturni dijalog. Podstakao je diskusiju o mehanizmima za jačanje društvene kohezije, unapređenje multietničkog sklada i dugoročnim strategijama za interetnički dijalog.
„Crnu Goru može da ujedini zajednički vrijednosni koncept utemeljen na načelima demokratskih političkih zajednica, poštovanje humanističkog nasljeđa i moralnih principa, pravnog poretka i izgrađenih institucija, kazala je prof. dr Sonja Tomović-Šundić. Dominantno sredstvo unutrašnje kohezije je kultura, snaženje ustanova kulture i vrijednosti koje dolaze iz njenih univerzalnih poruka, zasnovanih na opšteprihvatljivim postulatima. „Sve što je suprotno ovome dezintegriše Crnu Goru, dijeli i uvodi duh neslobode, netolerancije i antihumanizma“, smatra Tomović-Šundić.
Prof. dr Rajka Glušica je rekla da je u Crnoj Gori mnogo više stvari koje mogu da nas spajaju i ujedinjuju nego onih koje nas razdvajaju. „Međutim, sve dok je vladajućim politikama interes da dijele crnogorsko društvo i građane po raznim pitanjima, najčešće identitetskim, te podjele će postojati i ometati Crnu Goru da snažno zakorači u prosperitet i demokratiju“, kazala je ona. Prof. Glušica je istakla da za promjene i osvješćivanje građana važnu ulogu imaju obrazovne institucije, a naročito Univerzitet Crne Gore.
„Univerzitet Crne Gore će širenjem naučne istine, razvijanjem kritičkog mišljenja i dekonstrukcijom matrice pomoću kojih vlast manipuliše, diskriminiše i zloupotrebljava moć stvarati uslove da se crnogorsko društvo mijenja i Crna Gora postane uzorna zemlja iz koje se ne odlazi, nego ugodno živi i stvara“, smatra ona.
Prof. dr Mara Šćepanović takođe je iskazala jasan stav kada je riječ o ovoj tematici. „U zavisnosti od toga ko, zbog čega i kojom prilikom koristi, sve ono što bi jedno društvo udaljavalo jedne od drugih može da bude i naše mjesto susreta. Umjesto da uživamo u tome što, bez obzira kako ga zovemo, razumijemo sve jezike kojima se na našoj teritoriji, izuzimajući albanski, govori, piše i čita; da učimo iz naših različitih a tako, samo kad to želimo, opet sličnih kultura, običaja… dozvoljavamo svi mi da budemo izloženi raznim, prvenstveno političkim, manipulacijama. Tome svako od nas kao pojedinac, udruženi, možemo da kažemo dosta“, poručila je ona.
„Nesporazum je pravilo a razumijevanje je čudo, tako bi se u najkraćem mogli sažeti politički, ideološki, kulturološki procesi u Crnoj Gori u kratkom 20. vijeku“, kazao je prof. dr Boris Brajović. „Ono što je donio naredni vijek samo je nastavak političke inercije koja je u beskrupuloznoj crvenoj aristokratiji pronašla ideološke opskurante koji su nastavili da djelatno razvijaju projekte dubokih i konfuznih podjela koje će dovesti do patognomničnog viška neintegrisane realnosti. Realnosti Crne Gore kao dezintegrisane zajednice. Projekat problematizovanja poretka vrijednosti i značenja, kao što su nacionalni identitet, demokratija, hrišćanstvo, humanizam, za sobom povlači i derealizaciju stvarnosti koju zamjenjuje imaginarno. Imaginarna Crna Gora“, zaključio je on.
Diskusija je okupila akademsku i širu javnost, a nastavak ove teme, biće održan večeras, 30. oktobra, s početkom u 19 sati u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG).
Izvor: RTNK
