Status muslimana u Crnoj Gori je i te kako bolji nego prije 20 godina. Vjerovatno i najbolji u regionu, u odnosu na Srbiju, Sjevernu Makedoniju, pa i na samu Bosnu i Hercegovinu, gdje se ugrožavaju prava muslimana, kazao je glavni podgorički imam Džemo Redžematović u emisiji “Referat” na Gradskoj RTV.
Redžematović tvrdi da smo ranije na ovim prostorima imali agresivan ateizam u komunizmu, koji je branio sve vrste manifestovanja vjere i „restriktivno se ponašao prema svim vjernicima“.
„Takvi ljudi nisu mogli doći do posla ili nekog statusa u društvu. Sada je sasvim drugačija slika i imamo agresivan teizam, a ne ateizam. Imamo agresivno okretanje prema vjeri što nosi negativne koncekvense, u smislu da se društvo može radikalizovati na bilo koji način. Vjera je proces i tu je da nam pomogne, a nikako da od nas napravi nekakve asocijalne članove u društvu, već da nam ponudi rješenja za društvene, porodične i lične problem. Ako se vjera na taj način bude iskorišćavala, odna ćemo imati kontraefekat“, kazao je Redžematović, koji kaže da muslimani u Crnoj Gori nisu diskriminisani, te da nikad i nije čuo da je neko diskriminisan po bilo kojoj osnovi.
Navodi da u Crnoj Gori postoji zloupotreba vjere, jer mnogi nisu toliki vjernici kao što sebe predstavljaju, već žele, kako kaže, da preko vjere ili zarade političke poene ili dođu do boljeg položaja u društvu.
Redžematović napominje da imaju dobru saradnju sa državom, te da je prije deceniju i po napravljan temeljni ugovor između Islamske zajednice i Vlade Crne Gore, gdje se rješavaju posebna pitanja od značaja za muslimane u Crnoj Gori.
„Status muslimana u Crnoj Gori je i te kako bolji nego prije 20 godina i da je on u poređenju sa ostalim bivšim republikama Jugoslavije znatno bolji. Mogu slobodno kazati i najbolji u odnosu na Srbiju, Makedoniju, pa i na samu Bosnu i Hercegovinu, gdje se ugrožavaju prava muslimana. Imamo samo riječi hvale što se tiče odnosa države prema Islamskoj zajednici, ali to ne znači da je sve bajno i ima prostora za napredak. Imamo problem sa nedostatkom vjerskih objekata i duplim aršinima. Ipak, gledajući kakva je situacija u državama regiona, mi smo zadovoljni trenutnim stanjem“, istakao je Redžematović.
On smatra da je veoma pogrešno imati vjerske vrtiće i da takvo nešto ne bi trebalo da postoji.
„Država ne učestvuje u izgradnji džamija. Takav je slučaj i kod džamije na Koniku gdje prikupljamo sredstva od vjernika. Država bi trebalo i tu da pomogne. Imali smo određenu pomoć, ali većih iznosa nije bilo“, kazao je Redžematović.
Prema njegovim riječima, uvođenje vjeronauke u školama nije potrebno.
Islamska zajednica je u posljednje vrijeme, kako kaže, intenzivirala način na koji se proslavlja sam praznik Bajram, iz razloga jer je veći broj vjernika, ali i medijski bolje propraćeno sve.
„Imamo uobičajen način proslave – nakon klanjanja obično se obilaze komšije i prijatelji i razmjenjuju se čestitke. To je festival radosti i praznik za sve članove muslimanske zajednice. Blagdan koji je poseban, jer dolazi nakon mjeseca Ramazana i šerifa u kojem je čovjek apstinirao od hrane, piće i drugih radnji koje su van Ramazana dozvoljene i dolazi kao nagrada za to odricanje“, naveo je Redžematović.
Samir Kadribašić iz Službe za informisanje Islamske zajednice ističe da je javna manifestacija Bajrama vjerovatno i jedan od najljepših momenata u danima blagdana.
„Ta vrsta javne manifestacije podrazumijeva i jednu zajedništva i zajedničkog obilježavanja svih velikih blagdana svih religija. Jedno multikonfesionalno društvo kao što je Crna Gora, vapi za takvim načinom obilježavanja vjerskih blagdana, iz razloga što smo mi prošli kroz jedan period u kojem smo se ogriješili time što smo se odaljili jedni od drugih u duhovnom smislu. Kriza duhovnosti se najbolje vidi i osjeća u momentima kada vapimo za tim zajedništvom i kada smo došli do tačke kada više nemamo gdje, osim da budemo tu gdje jesmo i sa kim jesmo“, objašnjava Kadribašić.
Prema njegovim riječima, porast broja vjernika je sigurno dobar, ali i da može imati kontraefekat ako se sve zloupotrijebi.
„Povećanim brojem vjernika povećava se i broj radikalnih vjernika. To je ona isključivost u vjerovanju gdje ne postoji niko iznad njih. Ta skupina radikalnih vjernika, što je pojava i u ostalim vjerskim zajednicama, je vrlo opasna. Radikalni vjernici su zapravo jedna vrsta okidača koji može vrlo lako zapaliti neke stvari koje su ostavljene po strani kao nebitne“, kazao je Kadribašić.
On smatra da su opravdane kritike građana da je potrebno više bolnica, škola, vrtića, ali i da je očigledno potrebno više vjerskih objekata.
Kadribašić navodi da su i u današnje vrijeme bitne vjerske škole kako bi edukovali mlade i usmjeriti ih na onaj način kako da shvate vjeru onako kakva ona jeste.
Smatra da bi uvođenje vjeronauke u školama imalo kontraefekat.
„Uvođenje vjeronauke u školama bilo bi suvišno, jer već postoje vjerske škole koje su namijenjene toj vrsti obrazovanja. Crnogorskom društvu je sasvim dovoljno da ima škole koje su pod ingerencijom vjerskih zajednica. Uvođenje vjerovanuke možda bi podrazumijevalo i jednu vrstu diskontinuiteta u obrazovanju u jednoj građanskoj državi. Sve države u regionu imaju takvu vrstu nastave, ali se pokazalo da to nije doprinijelo bitnijem porastu svijesti o pravilnom prihvatanju i tumačenju vjere“, istakao je Kadribašić.
Izvor: Gradska TV
