Tim povodom juče je održan panel Dostojanstven rad: izazovi i perspektive u Crnoj Gori na kojem je istaknuto da Crna Gora bilježi napredak u oblasti radnih prava, ali i da predstoje brojni izazovi u obezbjeđivanju socijalne pravde, jačanju socijalnog dijaloga i usklađivanju zakonodavstva sa evropskim standardima.
– Crna Gora bilježi vidljive rezultate na polju dostojanstvenog rada, ali nam predstoje i novi izazovi. Minimalna zarada u prethodnom periodu povećana je sa 450 na 600, a zatim na 800 eura, unaprijeđeni su i pripravnički rad i prava zaposlenih, ali dostojanstven rad se ne mjeri samo visinom zarade, već i predvidljivim i jasnim uslovima rada, kao i zaštitom koju zaposlenima mora da obezbijedi Inspekcija rada – istakla je ministarka.
Usklađivanje sa pravom EU
Prema njenim riječima, veliki broj zakonskih rješenja u oblasti rada i socijalne politike trenutno se nalazi na razmatranju u Evropskoj komisiji, a njihovo usvajanje doprinijeće usklađivanju sa pravom EU i boljoj zaštiti zaposlenih u Crnoj Gori.
Nišić je najavila i izmjene Zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu, kojim će se dodatno unaprijediti zaštita od mobinga, kao i dalji rad na jačanju socijalnog dijaloga.
– Formiraćemo radnu grupu i zajedno sa partnerima osigurati da svi zaposleni u Crnoj Gori budu zaštićeni od mobinga i drugih oblika uznemiravanja. Sigurna sam da ćemo zajedničkim naporima graditi sistem koji obezbjeđuje dostojanstven rad i bolju budućnost za sve građane Crne Gore – zaključila je Nišić.
Šef za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Bernard Brunet kaže da su uvjereni da Crna Gora može postati 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
– To je ambiciozan, ali ujedno i realan cilj. Važno je da svi ostanemo posvećeni ovom procesu, jer članstvo u EU ne donosi samo obaveze, već i brojne benefite: ekonomske, socijalne i institucionalne. Proces harmonizacije zakonodavstva sa evropskim pravom je zahtjevan, ali ključan – i mi smo tu da Crnoj Gori pružimo svu potrebnu podršku. EU nije samo politički i ekonomski projekat, već i socijalni. Socijalna prava su u njenom temelju – jasno definisana Ugovorima EU i Poveljom o osnovnim pravima. Ona garantuju ekonomska i socijalna prava svim građanima Unije, a Crna Gora kao kandidat mora da pokaže sposobnost da u potpunosti zaštiti prava svojih radnika i socijalnih partnera – kazao je Brunet i dodao da je veoma važno jačanje socijalnog dijaloga – između poslodavaca, sindikata i institucija.
– Evropska komisija kroz različite programe i finansijsku podršku već sada pomaže Crnoj Gori da jača ove kapacitete. Takođe, pravna harmonizacija i institucionalne reforme u oblasti rada i socijalne zaštite biće centralni elementi procesa pristupanja – poručio je Brunet.
Pritužbe
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Tatjana Radović-Todorović istakla je da je pravo na rad jedno od osnovnih ljudskih prava.
– U našem radu kontinuirano 30 do 40 odsto pritužbi odnosi se na povrede prava iz radnih odnosa. Crna Gora, kao i većina država u regionu i Evropi, i dalje ima brojne izazove, posebno kada je riječ o nesigurnim oblicima rada – kroz privremene ugovore ili rad bez ugovora. Najčešće pogođeni su mladi, žene, osobe sa invaliditetom, pripadnici manjinskih zajednica i radnici migranti – kazala je Radović-Todorović.
Ona je naglasila da mladi najčešće započinju karijeru kroz nestabilne ugovore, niske zarade ili volonterski rad, što podstiče njihov odlazak iz Crne Gore, dok se starija lica suočavaju sa diskriminacijom po osnovu godina. Posebno je ukazala na česte pritužbe zbog stresa, pritisaka i mobinga na radnom mjestu.
– Pozdravljamo najavljene izmjene Zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu, jer je dokazivanje mobinga u praksi vrlo teško, a sudski postupci traju dugo i najčešće se završavaju u korist poslodavca – poručila je Radović-Todorović.
Na kraju je podsjetila da je socijalni dijalog temelj dostojanstvenog rada.
– Evropska socijalna povelja jasno propisuje obavezu države da obezbijedi djelotvoran dijalog između poslodavaca i sindikata. Zaštitnik ljudskih prava u svojim izvještajima redovno naglašava važnost sindikalnog organizovanja i učešća zaposlenih u kreiranju radnih politika – zaključila je Radović-Todorović.
Izvor: Pobjeda
