Božović je kazao da je Ministarstvo pravde već dostavilo nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim je predviđeno uvođenje tog krivičnog djela, navodeći da postojeći propisi ne daju rezultate i nemaju odvraćajući efekat. Prema njegovim riječima, mnogi počinioci se ne plaše novčanih sankcija, a često prođu i bez kazne.
„Na dnevnom nivou poslanice i javne poslenice proživljavaju govor mržnje. To je danas toliko učestalo da više nije ni vijest – čitate najgore uvrede junaka preko tastatura i to predstavlja normalnost u Crnoj Gori“, rekao je Božović.
Dodao je da će se, ukoliko krivično djelo bude uvedeno, pratiti njegova primjena u praksi, te da će se, ako ostvari odvraćajući efekat, razmotriti mogućnost da se ponovo tretira kao prekršaj. Istakao je i da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, navodeći da je Crna Gora po tom pitanju „otišla u drugu krajnost – krajnost zloupotreba“.
Kopredsjednica Ženskog kluba Zoja Bojanić Lalović kazala je da je neophodno kvalifikovati krivična djela učinjena prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa, poput novinarki, političarki i aktivistkinja civilnog društva. Navela je da su žene najizloženije nasilju u javnom prostoru jer imaju svoje stavove i ne pristaju na ćutanje.
„Ovo danas je test ozbiljnosti države, jer ne smijemo dozvoliti da se nasilje normalizuje. U suprotnom šaljemo poruku da su žene legitimna meta“, poručila je Bojanić Lalović.
Članica Ženskog kluba Bojana Pićan rekla je da je društvo posebno sklono osudama kada su u pitanju žene, ističući razliku između legitimne kritike i jezika koji ponižava i obeshrabruje žene da učestvuju u javnom životu. Smatra da planirane izmjene Krivičnog zakonika predstavljaju veliki iskorak, te predložila primjenu francuskog modela, prema kojem bi uz kaznu zatvora bila predviđena i novčana kazna koja bi se usmjeravala u fond za ohrabrivanje žena za učešće na javnoj sceni.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović kazala je da su u ovu temu ušli sa ciljem da pomognu koleginicama, podsjećajući na podatke iz analize koju su radili. Prema podacima tužilaštva, do septembra ove godine od 26 formiranih predmeta, 14 se odnosi na novinarke, dok sudovi za prekršaje imaju 11 postupaka, od kojih se osam tiče novinarki.
„Kazne su simbolične i uopšte nisu odvraćajuće. Osoba koja je prijetila dopisniku Vijesti iz Tivta kažnjena prekršajno sa 250 eura“, navela je Radulović, dodajući da veliki broj slučajeva ostaje neprijavljen i da policija često ima problem da dođe do podataka o osobama koje prijete političarkama i novinarkama na internetu.
Bojanić Lalović je u diskusiji istakla da napadi na žene nikada nijesu argumentovani, već isključivo lični, te da posebno zabrinjavaju napadi u onlajn prostoru. Navela je da procedure često obeshrabruju žrtve, jer se suočavaju sa komentarima poput „ko te tjerao da se baviš politikom“.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić rekla je da nema potrebe da žene pravdaju svoj politički ili novinarski angažman, podsjećajući na slučaj novinarke Jelene Jovanović koja je, kako je navela, doživjela veliki broj prijetnji, uključujući prijetnje smrću i silovanjem. Izrazila je nadu da će se u zakonodavstvo uvesti i krivično djelo femicida.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić kazala je da se govor mržnje u praksi najčešće procesuira kroz prekršajnu odgovornost, naglašavajući da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo. Istakla je da seksistički govor ne vrijeđa samo pojedinačnu ženu, već šalje obeshrabrujuću poruku svim ženama, te podsjetila na posebno ranjive grupe, uključujući žene iz ruralnih područja, manjinskih naroda i žene sa invaliditetom.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da se govor mržnje ne pojavljuje u vakuumu, već proizilazi iz političkog ambijenta koji je normalizovao takvo ponašanje, podsjećajući i na napade na građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević od strane Zdenke Popović.
Državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Armin Selmanović kazao je da je dekriminalizacija klevete i uvrede pokazala da crnogorsko društvo nije bilo spremno za takav korak. Naveo je da je bio protiv izmjene postojećeg krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, što je, kako je rekao, rezultiralo predlogom novog krivičnog djela.
Govoreći o primjeni zakona, Selmanović je istakao da će kvalifikacija govora mržnje zavisiti od zakonskog rješenja, te upozorio na probleme u prikupljanju dokaza sa interneta, uključujući nedostatak međunarodne pravne pomoći za prekršaje, zbog čega je, kako je naglasio, važno da se teški govor mržnje tretira kao krivično djelo.
Izvor: Vijesti
