Iz Ustavnog suda “Vijestima” su juče rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od jedne godine. To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Naglasili su da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
“Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju”, rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine juče nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika “Vijestima” je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra. Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić. Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno juče, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
On je početkom decembra, kao i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, rekao da će Ustavni sud imati kvorum i nakon isteka mandata Lopičić.
Jedan od pravnika s kojim su “Vijesti” ranije razgovarale, kazao je da je norma u Zakonu o Ustavnom sudu “imperativna u osnovi”, te da bi bila ispoštovana – parlament mora da glasa. Sagovornik je naveo da se tom normom nameće da se moraju donijeti “vezane odluke” o prestanku i nastavku mandata.
Zakonom o Ustavnom sudu (član 15) predviđeno je da će, kad sudiji suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere nikoga na upražnjeno mjesto, parlament istovremeno donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji kom je istekao mandat i odluku da taj sudija nastavi da vrši funkciju do izbora nasljednika, “ali ne duže od jedne godine”.
Istakao je da, iako Skupština glasa, to ne znači da će ova norma “po pravilu biti sprovedena”. Dodao je da pretpostavlja da će, ako ne bude većine za ovu, “suštinski tehničku odluku koja treba da premosti vrijeme do izbora novog sudije”, parlament samo konstatovati prestanak mandata, a drugu vezanu odluku ostaviti možda i bez kvoruma.
“Što bi moglo otvoriti, po ko zna koji put, raspravu o zakonitosti o pravu gđe Lopičić da nastavi mandat do izbora novog sudije ili godinu dana. Da li je to onda zakonito s obzirom na to da Skupština nije glasala…?”, kazao je pravni ekspert.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog, mjesec i po prije toga, izabrala Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nisu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju. Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor juče je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Pavle Ćupić.
Ostalih petoro kandidata – Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Kojičić je, odgovarajući na pitanja članova Odbora, kazao da je nezavisnost Ustavnog suda ugrožena “samim poretkom koji postoji u Crnoj Gori, a koji omogućava nedjelotvornost”.
Golubović je rekao da je povjerenje građana u Ustavni sud u posljednje dvije godine značajno poboljšano, ali da bi transparentnost mogla biti na većem nivou.
Nikola Mugoša je, govoreći o stanju u sudstvu, ukazao na evropski standard koji zahtijeva pravsonažne presude.
“Generalno, ne možemo biti zadovoljni, standard koji se nameće je, naročito u procesu EU integracija, da su potrebne pravosnažne sudske odluke. Ako ih nema, onda sve tužilačke istrage i sve što je predmet rada organa koji su pokrenuli neke postupke ne mogu imati zadovoljavajući pravni epilog”, naveo je.
U tom smislu, kako je dodao, potreban je, osim pravnog znanja, određeni integritet “koji se ne može naučiti na konferenciji ili seminaru”.
Danilo Ćupić poručio je da bi Ustavnom sudu trebalo dati mogućnost da sam pokrene neki ustavni spor i pored bojazni od prejudiciranja.
Božović: Radili smo po ubrzanoj proceduri
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je juče da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
“Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora – da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje”, rekla je Božović.
Izvor: Vijesti
