Sadržaj
Zbog toga je vijeće odbilo žalbu njegovih branilaca i potvrdilo pritvor.
Sud smatra da takva finansijska moć povećava rizik da Đukanović, ako bi bio na slobodi, postane nedostupan domaćim pravosudnim organima.
U obrazloženju se navodi da njegova ekonomska snaga omogućava organizovanje života i boravka u inostranstvu bez oslanjanja na treća lica ili državnu podršku.
“To uključuje i mogućnost regulisanja boravišnog statusa kroz različite pravne institute koji su dostupniji licima sa značajnim kapitalom”, navodi se u odluci.
Prema ocjeni vijeća, takve okolnosti objektivno smanjuju njegovu egzistencijalnu vezanost za Crnu Goru i povećavaju mogućnost dugotrajnog boravka van domašaja domaćih pravosudnih organa.
Sud je posebno cijenio i podatke o njegovim ranijim putovanjima u inostranstvo.
Iz spisa predmeta proizilazi da je Đukanović u posljednjih nekoliko mjeseci više puta napuštao Crnu Goru, a jedan boravak trajao je čak 103 dana u kontinuitetu.
“Takvo trajanje boravka ne može se smatrati kratkotrajnim putovanjem, već ukazuje na sposobnost organizovanja života van teritorije države kroz duži vremenski period, kao i na postojanje određenog stepena ličnih i socijalnih kontakata u inostranstvu. U tom smislu, učestalost i dužina boravaka predstavljaju objektivan indikator stepena mobilnosti i međunarodne povezanosti okrivljenog”, ocijenilo je vijeće.
Sud je zaključio da učestalost i dužina njegovih boravaka predstavljaju objektivan indikator mobilnosti i međunarodne povezanosti.
“Finansijska moć okrivljenog, posmatrana u vezi sa njegovim dosadašnjim obrascem kretanja i boravka u inostranstvu, ne predstavlja hipotetičku ili apstraktnu okolnost, već konkretan faktor koji utiče na procjenu rizika od njegove nedostupnosti sudu ukoliko bi se našao na slobodi”, piše u rješenju.
Branioci Đukanovića, advokatica Neda Ivović, i njene kolege Nikola Martinović i Slobodan Stašević, šabački advokat, u žalbi su tvrdili da se svrha obezbjeđivanja njegovog prisustva u postupku može postići blažim mjerama, poput oduzimanja pasoša ili mjera nadzora.
Međutim, vijeće je ocijenilo da takve mjere ne bi bile dovoljne.
Sud navodi da bi okrivljeni, imajući u vidu svoje finansijske mogućnosti i ranije boravke u inostranstvu, mogao iskoristiti boravak na slobodi kako bi izbjegao dalji krivični postupak.
Prilikom odlučivanja sud je uzeo u obzir i činjenicu da se Đukanović suočava sa krivičnim postupkom zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija, za koje je predviđena kazna zatvora od jedne do šest godina.
KUĆU NASLIJEDIO OD RODITELJA
U obrazloženju se navodi i da je tokom pretresa kuće u nikšićkom naselju Rastoci, koju Đukanović koristi, pronađeno više komada vatrenog oružja, municije i zaštitne opreme.
Đukanović je u odbrani naveo da je od roditelja naslijedio kuću u nikšićkom naselju Rastoci u kojoj je pronađeno oružje i municija, dodajući da mu nije poznato da je neko od članova njegove porodice ustupao taj objekat drugim licima na korišćenje.
Policija je, prema dokumentaciji u spisima predmeta, pronašla lovačke karabine, pištolje, malokalibarsku pušku, više stotina komada municije različitog kalibra, kao i pancire i optičku opremu.
Prema podacima Uprave policije, provjerom u evidencijama utvrđeno je da okrivljeni nema registrovano vatreno oružje niti posjeduje važeći oružni list.
Sud je ocijenio da prikupljeni dokazi, uključujući zapisnik o pretresanju, potvrdu o privremeno oduzetim predmetima i fotodokumentaciju, upućuju na postojanje osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
Vijeće je prilikom odlučivanja naglasilo da je pritvor najstroža mjera obezbjeđenja prisustva okrivljenog, ali da je u konkretnom slučaju opravdan.
“Imajući u vidu sve okolnosti, sud nalazi da pritvor, kako svojim trajanjem tako i svojom težinom, ne narušava načelo srazmjernosti u odnosu na krivično djelo koje je okrivljenom stavljeno na teret”, navodi se u rješenju.
Sud je ocijenio i da nijedna blaža mjera procesne prinude ne bi mogla otkloniti opasnost od bjekstva.
Zbog toga je vijeće odbilo žalbe branilaca kao neosnovane i potvrdilo rješenje sudije za istragu, navodeći da dokazi prikupljeni u dosadašnjem toku postupka ukazuju na postojanje osnovane sumnje kao materijalno-pravnog osnova za određivanje pritvora, dok će konačna materijalna istina biti utvrđena u daljim fazama krivičnog postupka.
U rješenju se navodi da težina krivičnog djela i mogućnost izricanja relativno visoke kazne zatvora mogu uticati na odnos okrivljenog prema državnim organima, odnosno na njegovo odazivanje na njihove pozive ukoliko bi se našao na slobodi.
Navodi se i da je Đukanović prema sopstvenom kazivanju “privrednik i najveći akcionar Prve banke, te da vjeruje da se njegov kapital mjeri milionskim iznosima”, zbog čega sud ocjenjuje da raspolaže značajnim finansijskim sredstvima.
PRETRESI I HAPŠENJE
Brat višegodišnjeg premijera i predsjednika države, uhapšen je u noći između 27. i 28. februara, nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci.
Uprava policije saopštila je da su službenici Sektora za borbu protiv kriminala, uz podršku Posebne jedinice policije i inspektora regionalnih centara bezbjednosti “Centar” i “Zapad”, 27. februara i u noći 28. februara vršili pretrese više Đukanovićevih objekata i prostorija u Podgorici i Nikšiću, na osnovu naredbi nadležnih tužilaštava i sudova.
Iz policije su naveli da je pretresom stana u Podgorici izuzeta i određena dokumentacija, o čemu je obaviješteno tužilaštvo, te da će “povodom navedenog biti formiran predmet u cilju daljeg postupanja”.
Tokom pretresa u Nikšiću policija je, prema saopštenju, pronašla veću količinu vatrenog oružja i municije – lovački karabin “mauser” sa optičkim nišanom, pušku “brno” sa optikom “busnell”, pušku sačmaricu i pištolj nepoznate marke, lovački karabin “M-48”, kao i pištolj “CZ 99 para” sa okvirom u kojem se nalazilo pet metaka i oružnim listom na ime pokojnog člana porodice. Naveli su i da je pronađeno preko 400 komada municije različite marke i kalibra, tri prazna okvira, pet balističkih pancira i dvogled marke “zeiss”.
Branilac Martinović, međutim, tvrdio je da dio oružja pronađenog u kući pripada Milu Đukanoviću, navodeći da su “nađene neke puške sa posvetom” njegovom bratu, kao i da je pronađeno i oružje koje je pripadalo njihovom pokojnom ocu, za koje, kako je rekao, postoji dokumentacija.
Saopštio je da je Đukanović saglasan da se sve vještači, da je uzet DNK, te da odbrana očekuje da će nalaz pokazati da osumnjičeni nema veze sa spornim puškama.
Međutim, bivši šef države Milo Đukanović nikada nije nadležnoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da ima ijedan komad oružja registrovan na svoje ime ili dobijen na poklon.
Saopštili su to “Vijestima” iz ASK-a, najavljujući da će protiv tog bivšeg javnog funkcionera pokrenuti novi postupak – kako bi utvrdili da li se ogriješio o zakon.
Bez dokaza o liječenju u inostranstvu
Vijeće nikšićkog Osnovnog suda razmatralo je i žalbene navode odbrane da je boravak od 103 dana u inostranstvu bio povezan sa hirurškom intervencijom i liječenjem supruge okrivljenog.
Međutim, sud je ocijenio da odbrana nije dostavila adekvatne dokaze koji bi potkrijepili takve tvrdnje.
Pri tome je, kako se navodi, sud kao relevantnu činjenicu uzeo dužinu i učestalost boravaka okrivljenog u inostranstvu, a ne njihov razlog.
Sud je odbacio i tvrdnje odbrane da raspolaganje značajnim kapitalom ne može biti relevantna okolnost prilikom procjene opasnosti od bjekstva.
Kako se navodi u rješenju, sud ne polazi od pretpostavke da samo posjedovanje kapitala automatski znači i razvijene veze u inostranstvu, već tu okolnost cijeni u kontekstu ukupnosti utvrđenih činjenica.
Imajući u vidu sve navedeno, vijeće je zaključilo da se u ovom slučaju ne radi o apstraktnoj, već o realnoj i konkretnoj opasnosti od bjekstva, koja proizilazi iz ličnih i objektivnih okolnosti na strani okrivljenog.
Po ocjeni suda, ta opasnost može se spriječiti jedino određivanjem pritvora, jer bi okrivljeni, ukoliko bi bio na slobodi, mogao iskoristiti takav položaj da izbjegne dalji tok krivičnog postupka.
Izvor: Vijesti
