“Nijesu sva glasanja ista. O nekima se govori samo dok se ne saopšte rezultati, a neka ostaju kao trajno svjedočanstvo o odgovornosti koju smo imali i odluci koju smo donijeli. Glasanje o ustavnim promjenama koje treba da otvore put evropskoj budućnosti Crne Gore pripada upravo toj drugoj vrsti. Zato vas pozivam da glasamo za njih. Da iskoristimo šansu koju smo zajedno stvarali kroz godine rada, reformi i odricanja. Tu šansu niko od nas nema pravo da potroši na međusobna nadmetanja. Previše je velika za naše sujete, a previše važna za generacije koje dolaze”, napisao je Stojović na mreži X.
Kaže da je 1991. godine imao četrnaest godina i da ga je bilo sramota agresije na Hrvatsku koja je krenula i iz Crne Gore.
“Nijesam razumio sve što razumijem danas, ali sam znao da se čini velika greška. Imao sam sreću da odrastam među ljudima koji su odmah rekli ne. Učili su me da ljubav prema svojoj zemlji podrazumijeva i hrabrost da se usprotiviš zlu koje se čini u njeno ime. Da savjest ne smije čekati da većina promijeni mišljenje. Godine 2006, iako je Liberalni savez već bio ugašen, a ja se bavio privatnim poslom, znao sam da je DA jedini pravi izbor za Crnu Goru. Nijesam morao biti u politici da bih razumio odgovornost tog trenutka. Znao sam da jedna generacija dobija priliku da obnovi državu i da tu priliku mora prepoznati dok je pred njom”, dodao je Stojović.
Kasnije je, kaže, svjesno napustio uspješnu privatnu karijeru i izabrao javni rad.
“Želio sam da, koliko umijem, budem skromni prosvetitelj: da spajam ljude, otvaram vrata i kroz institucije povezujem zaboravljene crnogorske emigrante sa obnovljenom Crnom Gorom. Da njihova pripadnost dobije odgovor države koju su njihove porodice sačuvale u pamćenju i onda kada ih je ona zaboravljala. Niko od nas nije savršen. Ja prvi. Svi imamo greške i zablude, pogrešne procjene i riječi koje bismo danas izgovorili drugačije. Upravo zato moramo biti sposobni da učimo, da priznamo i da izaberemo bolje. Prosvetiteljska odgovornost počinje tamo gdje čovjek pristane da opšte dobro stavi iznad sopstvene nepogrešivosti”, naveo je Stojović.
Stojović kaže da te istorijske trenutke ne izjednačava.
“Ali u svakome od njih prepoznajem isto pitanje: imamo li hrabrosti da donesemo pravu odluku dok od nje još zavisi budućnost? Bilo bi porazno da generacija koja je dobila priliku da Crnu Goru uvede u Evropsku uniju ostane upamćena po tome što je tu priliku zaustavila pred njenim vratima. Da poslije obnovljene državnosti svojoj djeci ostavimo nedovršen evropski dom, uz objašnjenje da nijesmo mogli da se dogovorimo. Koleginice i kolege, glasajmo za ustavne promjene potrebne našem evropskom putu. Sačuvajmo svoje razlike, ali pokažimo da umijemo prepoznati zajedničku odgovornost. Građani od nas očekuju da šansu pretvorimo u rezultat. Kao što sam sa četrnaest godina znao da agresiji treba reći NE, kao što sam 2006. znao da obnovljenoj Crnoj Gori treba reći DA, tako znam i sad. DA za Evropsku uniju”, zaključio je Stojović.