To je, između ostalog, poručio novinar i ekonomski analitičar Predrag Zečević, gostujući u emisiji „Press plus“ na ADRIA televiziji.
Zečević, koji je bio na čelu stručnog tima BiznisCG koji je izradio i javnosti predstavio Analizu održivosti Euro modela, istakao je da ekonomski pokazatelji potvrđuju da Crna Gora ima značajne finansijske kapacitete za sprovođenje najavljenih reformi.
„Euromodel je održiv na osnovu finansijskih pokazatelja koje ima Crna Gora. Imamo dug koji je ispod nivoa Mastrihta, odnosno 59 odsto BDP-a. Dobit crnogorske privrede prethodne godine iznosila je 1,8 milijardi eura, a dobit malog i srednjeg biznisa 920 miliona eura. Imamo preko šest milijardi eura depozita i oko 130 hiljada praznih stanova, što znači da je Crna Gora, po tim pokazateljima, jako bogata država, ali novac nije dobro raspoređen“, kazao je Zečević.
Poslodavci su se godinama bogatili na račun radnika
Zečević smatra da je jedan od najvažnijih ciljeva Euro modela smanjenje izraženih socijalnih nejednakosti i stvaranje pravednijeg odnosa između kapitala i rada.
Prema njegovim riječima, primjenom novog modela značajno bi se smanjilo poresko opterećenje zarada, pri čemu bi država preuzela dio dosadašnjeg tereta.
„Konkretno, za neto platu od 1.400 eura porez je svega 86 eura, što znači da je na neto platu od 1.400 eura bruto plata 1.486 eura“, objasnio je Zečević.
Posebno je naglasio da privatni sektor mora prihvatiti činjenicu da zaposleni imaju pravo na veći dio bogatstva koje svojim radom stvaraju.
„Privatnici u Crnoj Gori moraju da shvate jednu stvar. Oni su se neprimjereno bogatili u posljednjih dvadesetak godina na račun svojih radnika i sada će morati da dijele svoje bogatstvo sa radnicima“, poručio je Zečević.
Euro model donosi i ozbiljne fiskalne izazove
Iako smatra da je model održiv, Zečević ne negira da će njegova primjena proizvesti značajne finansijske izazove.
Prema njegovoj analizi, očekuje se fiskalni jaz od približno 629 miliona eura, dok bi privatni sektor morao da obezbijedi dodatnih 245 do 350 miliona eura.
Posebno osjetljiva biće mala i srednja preduzeća, kao i mediji, čije bi poslovanje moglo biti dodatno opterećeno.
Zečević je naveo da bi štampanim medijima mjesečno moglo nedostajati između 40.000 i 50.000 eura, Gradskoj televiziji oko 800.000 eura, a Glavnom gradu približno četiri miliona eura za zarade.
Ipak, ukazao je da ukupna finansijska snaga crnogorske privrede pokazuje da dodatni troškovi nijesu nesavladivi.
„U Crnoj Gori trenutno imamo 250 hiljada zaposlenih. Prosječna bruto plata je 1.237 eura, što na godišnjem nivou iznosi oko 3,7 milijardi eura. Po novom Euro modelu prosječna bruto plata biće 1.486 eura, odnosno ukupno oko 4,4 milijarde. Razlika je svega 700 miliona eura i za privatnike to nije veliki novac koji se ne može finansirati. To je svega deset odsto depozita koje imamo na računima“, naveo je Zečević.
Moguće otpuštanje od 1.900 do 5.000 radnika
Zečević je upozorio i na negativne posljedice koje bi primjena Euro modela mogla imati po zaposlenost, posebno u djelatnostima sa niskim profitnim maržama.
„Moja tri stres testa govore da će biti izvjesnog otpuštanja između 1.900 i pet hiljada radnika. To je za Crnu Goru ogromna cifra, ali se isključivo radi o niskomaržnim djelatnostima“, istakao je Zečević.
Naglasio je, međutim, da ne vidi ekonomsko opravdanje za otpuštanja u velikim trgovinskim lancima, bankama i osiguravajućim društvima.
Kako je objasnio, kompanije koje već isplaćuju veće bruto zarade mogle bi čak ostvariti finansijske uštede primjenom novog modela.
„Svi oni koji već daju bruto platu od hiljadu eura, njima će ostati višak. Oni su u plusu primjenom modela“, naglasio je Zečević.
Bogatstvo Crne Gore mora se pravednije raspodijeliti
Zečevićeva analiza ukazuje na dva ključna izazova: kako obezbijediti veća primanja zaposlenih i pravedniju raspodjelu bogatstva, a istovremeno sačuvati stabilnost javnih finansija i radna mjesta.
Njegova osnovna poruka jeste da Crna Gora, sa milijardama eura depozita, značajnom dobiti privrede i velikom imovinom, raspolaže ozbiljnim ekonomskim potencijalom, ali da je pitanje njegove raspodjele jedno od najvažnijih socijalnih i ekonomskih pitanja.
Euro model, prema ocjeni Zečevića, predstavlja pokušaj da se dio tog bogatstva usmjeri prema radnicima, koji su godinama učestvovali u njegovom stvaranju.
Izvor: ADRIA
