U saopštenju se navodi da su forum otvorili Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse, Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU i Lejla Dervišagić, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, čime je zvanično započela sa radom 23. generacija Škole političkih studija. Panelisti na Forumu bili su Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove, NJ.E. Veselko Grubišić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Srđan Darmanović, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova i Jovana Marović, članica BiEPAG-a i bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore.
„Komentarišući ubrzano usvajanje evropskih zakona u Skupštini, Filip Ivanović kazao je da to nije samo formalni proces već da mu prethode konsultacije i planiranje primjene u praksi. Ne primjenjuju se svi zakoni od prvog dana jer postoje prelazni periodi, ali da bi se došlo do njihove implementacije, najprije se moraju usvojiti, a govoreći o administrativnim kapacitetima, istakao je da će to biti jedan od najvećih izazova za Crnu Goru, jer iako je mnogobrojna javna administracija, potrebna im je dodatna edukacija. Dodao je i da već sada razmišlja o proširenju našeg predstavništva u Briselu, koje će morati da bude dva do tri puta brojnije nego danas“, ističe se u saopštenju.
Dodaje se i da kada je riječ o demografskim izazovima i zabrinutosti zbog odlaska mladih, potpredsjednik Vlade naglasio je da je ključ u stvaranju ekonomskih i društvenih uslova zbog kojih će mladi željeti da ostanu u zemlji. Ivanović je dodao da je proces evropskih integracija transformativan ne samo institucionalno, već i društveno.
„Reforme će zahtijevati promjenu mentaliteta, unapređenje kulture ponašanja i nusvajanje evropskih standarda u oblastima poput bezbjednosti hrane ili zaštite životne sredine. To su zahtjevni procesi, ali su na korist građana i društva u cjelini“, kazao je Ivanović.
U saopšrenju se ističe da je NJ.E. Veselko Grubišić podsjetio da je Hrvatska pregovarala 69 mjeseci, navodeći da državna administracija bila spremnija od lokalne, dok su se manje opštine često bolje snalazile od većih gradova.
„Nakon 12 godina članstva možemo reći da smo bili pripremljeni, ali EU je živa organizacija u stalnim reformama. Prvih godina postojao je osjećaj da ne koristimo dovoljno evropske fondove, ali danas je bilans jasan – Hrvatska je u velikom plusu kada se sabere koliko smo dobili,“ poručio je Grubišić.
U saopštenju piše da govoreći o ekonomskim i društvenim posljedicama članstva, ambasador ocijenjuje da je uklanjanje carina otvorilo brojne mogućnosti za domaću privredu. Hrvatska danas više od dvije trećine izvoza ostvaruje u EU, a farmaceutska industrija se snažno razvila. EU je doprinijela tome da hrvatsko društvo postane uređenije i čistije.
„Srđan Darmanović kazao je da je politika proširenja uvijek bila najuspješnija politika EU, da je ona to govorila i priznavala međutim nije to dosljedno promovisala. On je kazao da je Crna Gora idealan kandidat, i po svojoj veličini i po svojoj bezopasnosti za bilo koga u svom okruženju i po tome što se sve reforme mogu relativno brzo implementirati“, ističe se u saopštenju.
Dodaje se da je, komentarišući nedavnu rezoluciju američkih kongresmena kojom se pruža podrška članstvu Crne Gore u EU profesor Darmanović kazao da nikada nije simbolično ono što dolazi iz Amerike već da to ima svoju težinu. On je naveo da imamo političke i društvene aktere koji proces evropskih integracija opstruiraju, bilo regionalnom politikom, pokušajem revizije novije istorije koja se ne može revidirati ili nekim drugim akcijama.
Jovana Marović istakla je da Crna Gora mora ispuniti kriterijume u oblasti vladavine prava i pokazati ozbiljnost u reformama.
“Neophodno je pružiti sliku da nam je stalo do nezavisnih institucija, ali trenutno imamo urušen Ustavni sud i višegodišnje odlaganje uvođenja vetinga. Policija je pod jakim političkim uticajem, a Agencija za sprečavanje korupcije je agencija čijim se radom ne možemo pohvaliti. Potrebni su odlučni potezi koji će jasno pokazati da smo drugačiji i da uklanjamo političke uticaje. Ne možemo ići brže, ali smatram da možemo bolje“, poručuje ona.
Ona je napomenula da, iako građani podržavaju pristupanje EU, postoje problemi sa prihvatanjem evropskih vrijednosti.
„Moramo raditi na jačanju evropskih vrijednosti i kapaciteta za upravljanje projektima, jer trenutno nemamo jasnu viziju prioriteta“. Dodala je da će reformama biti potrebni prelazni periodi, a ulazak u Šengen ne donosi automatska prava, već da ćemo morati neke stvari dodatno izboriti“, zaključuje se u saopštenju.
Izvor: CdM
