Lakić kaže da su hibridne prijetnje postale svakodnevica gotovo svake države i da će se u budućnosti takvi oblici sukobljavanja koristiti mnogo više nego klasični ratovi.
„Kako se približavaju bilo koji procesi unutar jedne zemlje, politički izbori, a konkretno kada je Crna Gora u pitanju i pristupanje Evropskoj uniji, povećanje hibridnih prijetnji je očekivano“, kazao je Lakić.
Smatra da bezbjednosne institucije moraju ozbiljno analizirati svaku konkretnu informaciju o mogućim prijetnjama i pripremiti plan odgovora.
Govoreći o najavljenoj, ali neodržanoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, Lakić je ocijenio da je to tijelo trebalo da zasijeda i da najviši državni zvaničnici budu upoznati sa svim raspoloživim podacima.
„Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost je trebalo da bude zakazana i održana. Tri predsjednika trebalo je da budu upoznata sa činjenicama koje institucije sistema posjeduju i da se napravi jasan plan odbrane“, rekao je Lakić.
Kako je istakao, postojanje prijetnje ne može naknadno biti opravdanje za propuste institucija.
„Ukoliko imamo prijetnje, to nam je razlog više da se za njih pripremimo i blokiramo ih, da ne dođe do njihovog ostvarivanja“, poručio je Lakić.
Posebno je ukazao na vještačku inteligenciju kao potencijalno snažan instrument političkog uticaja tokom narednih parlamentarnih izbora.
„Biće i te kako kampanja fokusirana na korišćenje vještačke inteligencije, kako bi politički subjekti predstavljali svoje programe, ali i pokušavali da utiču na slabiju izlaznost građana ili rezultat svojih političkih protivnika“, kazao je Lakić.
On smatra da dodatni problem predstavlja nedovoljna digitalna pismenost građana, zbog čega je, kako kaže, lakše povjerovati sadržajima nastalim uz pomoć vještačke inteligencije.
„Mi smo informatički nepismeno društvo i veoma lako nasjedamo na produkte vještačke inteligencije. Zato bi moralo mnogo više da se radi na edukaciji građana kako da prepoznaju prave, a kako lažne vijesti“, rekao je Lakić.
Ocijenio je da Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, može računati na podršku partnera, ali da je ključna odgovornost ipak na domaćim institucijama.
„Hibridne prijetnje mogu biti usmjerene i na političke izbore i na sprečavanje ulaska u Evropsku uniju. Mene one ne bi toliko plašile ukoliko bi naše institucije sistema radile svoj posao onako kako treba“, zaključio je Lakić.
Izvor: RTCG
