Zakon o građanskim pravima (engl. Civil Rights Act of 1964, poznat i kao Pub.L. 88–352, 78 Stat. 241), koji je stupio na snagu 2. jula 1964, federalni je zakon u SAD koji je stavio van zakona veće oblike diskriminacije protiv rasnih, etničkih, nacionalnih i vjerskih manjina, kao i žena. Zakon je okončao nejedakosti u zahtjevima za registracije glasača i rasnu segregaciju u školama, na poslu i javnim ustanovama.
Ovlašćenja koja su propisana da se sprovede zakon su u početku bila slaba, ali su dopunjena sledećih godina. Kongres SAD je istakao svoj autoritet da donosi zakone po nekoliko različitih djelova Ustava SAD, prije svega svoju moć da se reguliše trgovinu među državama pod članom 1 (stav, svoju dužnost da garantuje svim građanima jednaku zaštitu zakona pod Četrnaestim amandmanom i svoju dužnost da zaštiti glasačka prava iz Petnaestog amandmana). Zakon je potpisao predsjednik Lindon Džonson, koji će kasnije potpisati i značajni Zakon o pravu glasa.
Izvor: Wikipedia
