Povjerenik Evropske komisije za proširenje Oliver Varhelji još je 2020. rekao kako bi htio da do kraja njegovog mandata najmanje jedna država iz regije zapadnog Balkana bude spremna za članstvo u EU-u.
“Vjerujem da će to biti Crna Gora“, rekao je u četvrtak, podsjećajući povjerenika na njegovu izjavu, Tonino Picula, izvjestilac za tu zemlju, prilikom izglasavanja izvještaja u Evropskom parlamentu u Bruxellesu.
Mandat aktualne Evropske komisije traje do 2024. godine. Picula je u govoru o izvještaju na plenarnoj sjednici podsjetio da je Crna Gora otvorila sva poglavlja, te da gotovo 80 posto njenih građana podržava članstvo u EU-u.
U tom dokumentu, usvojenom sa 506 glasova za, 50 protiv i 35 uzdržanih, zastupnici pozdravljaju predanost Crne Gore prema evropskoj integraciji, no izražavaju i žaljenje što od 2017. nije zatvoreno nijedno od 33 poglavlja, čime se usporava dotadašnji dobar put te zemlje koja je najviše odmakla u pregovorima na zapadnom Balkanu.
Izvještajem pozivaju sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori da nađu trenutnu politizovanu političku klimu, što je ključno za postizanje političke stabilnosti i završetka reformi u ključnim sektorima poput izbornih i pravosudnih zakona te borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Zastupnici su pozdravili novu manjinsku Vladu u Podgorici, sastavljenu od proevropskih stranaka, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu i nastavku ruskog uticaja na crnogorsku politiku.
Politička odlučnost vlade aktuelnog, 36-godišnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, mogla bi ubrzati reformski proces, smatraju zastupnici koji pozdravljaju i usklađenost vanjske i sigurnosne politike Bruxellesa i Podgorice.
Crna Gora je osudila rusku agresiju i u potpunosti podržala evropski paket sankcija Moskvi.
U izvještaju se ohrabruje Evropska komisija da razmotri financijsku pomoć zemljama zapadnog Balkana koje su se pridružile sankcijama kako bi se ublažio njihov negativni uticaj.
Zastupnici u izvještaju izražavaju zabrinutost zbog sve većih kampanja dezinformacija, kibernetskih i hibridnih prijetnji iz Rusije, ali i Kine, pa naglašavaju da se instrano miješanje može voditi i kroz instrumentalizaciju vjerskih institucija.
Crna Gora proteklih je godina bila poprište spora između Crnogorske (CPC) i Srpske pravoslavne Crkve (SPC) koji je rezultirao masovnim protestima i promjenama političkog ambijenta.
