Stopa inflacije u Japanu iznosi tri posto i ovolika stopa inflacije je najniža, u odnosu na druge vodeće ekonomije svijeta, države G7.
U Sjedinjenim Američkim Državama ona iznosi 8,3 posto, u Kanadi sedam posto, Francuskoj 5,9 posto, Njemačkoj 7,9 posto, Italiji 8,4 posto, a u Velikoj Britaniji 9,9 posto.
Japan je pogođen ekonomskim problemima kojima su pogođene i druge države. To se odnosi na hranu, energiju i lanac snabdijevanja. Međutim, dva su razloga zašto je stopa inflacije u Japanu niska.
Zašto je inflacija u Japanu niska
Think tank organizacija Chatham Hosue je kao prvi razlog istakla to što država ograničava cijene. Normirano je to da plin i struja mogu postepeno poskupiti, što znači da energetske kompanije teže sklapaju ugovore za dugoročno snabdijevanje energentima, a posljedica toga jeste stabilizacija finansijskih troškova potrošnje energije.
Slična je situacija i sa pšenicom. Japan većinu pšenice uvozi preko državne organizacija koja na pola godine fiksira preprodajne cijene. Time je omogućeno da se izbjegnu najgori scenarijo usljed rasta cijena pšenice nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu.
Drugi razlog zašto je inflacija u Japanu niska jeste sporiji oporavak od pandemije koronavirusa, u odnosu na zemlje G7. U ovoj državi su se postupno ukidale epidemiološke mjere za privredne djelatnosti. Prema riječima Yasumenea Kanoa iz organizacije Chatham House, prolongiranjem povećanja potražnje tokom pandemije pomoglo se ograničavanju inflacije.
Prema podacima portala Focus Economics, postoje i još neki razlozi za nisku inflaciju. Kako je konstatovano, slaba potražnja na domaćem tržištu za posljedicu ima niske cijene. Ocijenjeno je da je slaba potražnja rezultat niskih plata. Niske plate prije svega imaju oni koji rade po skraćenom radnom vremenu ili po ugovoru za djelo. Sindikati su više posvećeni očuvanju radnih mjesta, nego tome kolika je plata.
Negativna kamatna stopa
Obično kada su kamatne stope niske, onda se i više troši. No, to nije slučaj u Japanu. Kamatna stopa već šest godina iznosi -0,1 posto. Starenje stanovništva i smanjivanje broja stanovnika za posljedicu ima i slabu potražnju, što doprinosi niskoj inflaciji. Stariji ljudi više štede, a manje troše kako bi nadoknadili nedostatak povrata na štednju usljed negativnih kamatnih stopa. Osim toga, japanske kompanije se smatraju stalnim štedišama.
Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kazuju da je radna snaga ove države početkom 90-ih bila na vrhuncu i bila je sadržana u 70 posto stanovništva. Sada je sadržana u 60 posto, što je najniža stopa među zemljama G7. Broj stanovnika Japana prošle godine smanjio se za 300.000.
Japanska istorija inflacije
Kako je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF), dok se većina zemalja bori da zaustavi rast inflacije, Japan se bori protiv niske inflacije, niske stope ekonomskog rasta i deflacije.
Japanski ekonomski rast je od 60-ih do 80-ih bio dvostruko veći od američkog. No, 1989. desili su se slom berze i bankarska kriza. Od tada je inflacija niska i početkom 21. vijeka pretvorila se u deflaciju. Inflacija je najniža od 90-ih. Centralna banka Japana je prognozirala da će stopa inflacije biti dva posto, a trenutno je tri posto, što je dosta niska stopa.
Izvor: klix.ba
