Iako je maslinovo drvo zaštićeno u Crnoj Gori a maslinjaci poljoprivredno, a ne urbanističko zemljište, od avgusta je u njima dozvoljena gradnja – za potrebe vlasnika i njihovih porodica, te za turističke objekte.
Gradnji se protivi dio maslinara i predstavnici civilnog sektora koji smatraju da je ta odluka dobra samo za interese pojedinaca, ali dugoročno štetna za maslinarstvo.
Amandman kojim je to dozvoljeno u Skupštini je podnijela vladajuća Bošnjačka stranka, na inicijativu organizacija – Antivari i Maslinijada.
Oni smatraju da potpuna zabrana gradnje u maslinjacima diskriminiše vlasnike čijim članovima porodica treba obezbijediti krov nad glavom.
Smatraju i da će to pomoći da se maslinjaci iskoriste u turističke svrhe.
Odluka je donešena dok su u finalnoj fazi dvije inicijative koje treba da zaštite Ulcinjske maslinade i uvalu Valdanos, kao park prirode i kulturno dobro Crne Gore.
Protiv je i Opština Ulcinj, čija maslinada sa uvalom Valdanos ima skoro 90.000 stabala u kojoj je sada potencijalno omogućena gradnja par hiljada objekata.
‘Maslinari – investitori’
Predsjednik Udruženja maslinara Bar, Ćazim Alković, smatra da je odobravanje gradnje u maslinjacima pogrešna odluka.
“Možda je to povoljna odluka za pojedine, kako ih ja zovem “maslinare- investitore”, ali za crnogorsko maslinarstvo će, bojim se, nanijeti nepopravljivu štetu”, kaže Alković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Naglašava da zakon podstiče usitnjavanje maslinarskih posjeda.
Naime, gradnja se dozvoljava na posjedu i od hiljadu kvadratnih metara.
To, kaže, nije zabilježeno u okruženju, jer su u zemljama koje štite svoje maslinarstvo te površine mnogo veće.
“Na hiljadu kvadrata može biti 20 do 30 starih maslina, što po zakonu nije dovoljno da se neko registruje kao maslinar. To može biti samo maslinarstvo za kućne potrebe”, kaže Alković.
Rasparčani placevi od hiljadu kvadrata će, kako dodaje, podstaći da se na njima grade objekti za stanovanje, prodaju, turizam.
A svaki objekat, podsjeća, treba infrastrukturu – vodovod, elektro mrežu, puteve:
“Niko ne kaže kako će se riješiti otpadne vode iz tih objekata”.
Propise da objekti “trebaju biti izgrađeni u skladu s ambijentalnom cjelinom i uz saglasnost nadležnih”, Alković smatra nedovoljnim da se spriječi zloupotreba:
“To je preširoka formulacija koja ostavlja prostor za improvizaciju i manipulaciju. Trebalo je to mnogo detaljnije opisati, da bi se koliko-toliko mogli nadati da će se maslinjaci štititi”.
‘Gradnja – planska i kontrolisana’
Barska udruženja Antivari i Maslinijada, koji su inicirali odobravanje gradnje, navode da su i pored dosadašnje zabrane u maslinjacima nicale višespratnice i to na površinama manjim od 500 kvadrata.
Nedopustivo je da se zbog nesavjesne inspekcije, zatvaranja očiju ili korupcije pred divljim graditeljima, kažnjavaju savjesni maslinari time da ne mogu valorizovati posjede, naveli su u saopštenju.
Omogućavanje gradnje podržava i maslinar Avdo Derviši.
“Ukoliko se bude gradilo uz strogu kontrolu i poštovanje zakona”, kaže Derviši za RSE.
Navodi da je riječ o starim maslinama koje nisu ekonomski isplative, zbog čega su brojni maslinici zapušteni. Očekuje da će ih gradnja oživjeti i da će država spriječiti eventualne zloupotrebe:
“Maslinjaci su atraktivni za gradnju i sigurno će biti pokušaja zloupotrebe”.
Jedan od načina je, smatra Derviši, da se propišu tipski projekti gradnje za one koji apliciraju.
I Edina Dešić iz Bošnjačke stranke, koja je predložila amandman, kaže da će se maslinici sačuvati jer se neće graditi “kako kome padne na pamet”, već planski i sistemski, uz pridržavanje zakona.
“Amandman neće otvoriti put betonizaciji maslinjaka već njihovoj sistemskoj valorizaciji”, kaže za RSE.
Vjeruje da će maslinjake zaštiti zakonska odredba koja zabranjuje sječu i presađivanje stabala, osim u slučaju sanitarne sječe i uz odobrenje institucija.
I ona navodi da stari zasadi nisu profitabilni, a da je bilo neophodno omogućiti gradnju za lične potrebe vlasnika:
“Maslinarske porodice se šire, treba im obezbijedi krov nad glavom, a često su maslinjaci jedina zemlja koju imaju”.
Kako će u ovoj situaciji zakonom zaštićeni maslinjaci biti sačuvani, RSE je pitao tri ministarstva – urbanizma, poljoprivrede i ekologije.
Nijedno nije odgovorilo.
Opština Ulcinj protiv gradnje u maslinjacima
Iz Opštine Ulcinj se protive gradnji u maslinjacima, uz podatak da bi to samo u Ulcinjskoj maslinadi omogućilo izgradnju 2.073 objekata.
Ulcinjska maslinada na površini od 2.500 hektara ima preko 87.000 stabala, sa korijenima koji sežu prije nove ere.
Zajedno sa maslinjakom u uvali Valdanos, pored Ulcinja, jedna je od najvrednijih ambijentalnih cjelina u Crnoj Gori.
To je i spomenik kulture, upisan u Registar zaštićenih kulturnih dobara Crne Gore.
“Maslinada Ulcinja mora biti očuvana u izvornom obliku”, poručio je predsjednik Opštine Genci Nimanbegu nakon usvajanja zakona.
Procesi dvostruke zaštite u toku
Amandman o gradnji u maslinjacima je usvojen dok se čeka dvostruka zaštita Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos, upozorava Zenepa Lika, predsjednica društva dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA).
Njome će se ovo područje proglasiti za privremeni park prirode i za kulturno dobro Crne Gore.
Sve procedure oko proglašavanja za privremeni park prirode su završene i samo se čeka se da Opština Ulcinj to formalno proglasi.
Da se to područje proglasi i kulturnim dobrom, prihvatila je državna Uprava za kulturna dobra. Elaborat o tome je u završnoj fazi.
Uskoro slijedi javna rasprava, a potom odluka Ministarstva kulture o proglašenju područja kulturnim dobrom.
Dok su ovi procesi u toku, svaka gradnja je tu zabranjena, kaže Lika za RSE:
“Sada je odgovornost na Opštini Ulcinj i Upravi za kulturna dobra da zaustave ovaj loš i opasan naum, i jednom zauvijek prekinu apetite pojedinaca koji svoje lične interese stavljaju iznad opšteg dobra”.
Dodaje da će se novim propisom legalizovati i divlja gradnja.
“A ona je pokazala što donosi: zatvaranje maslinjaka zidovima i ogradama, i pretvaranje pejzažnih cjelina u privatne vrtove”, kaže Lika.
Maslina na Crnogorskom primorju ima tradiciju preko 2.000 godina, a većina maslinjaka su prosječno stari preko 300 godina, podaci su Ministarstva poljoprivrede.
Stara maslina u Baru sa svojih 2.240 godina je među najstarijim u svijetu.
O odnosu vlasti prema ovom kako se smatra “svetom drvetu” na Mediteranu, govori podatak da Crna Gora nema registar maslinovih stabala. Prema studiji iz 2017, procjenjuje se da ih je oko pola miliona.
No, maslinari kažu da je od tada ubrzana betonizacija i urbanistički haos duž primorja devastirao veliki broj stabala.
Kada će se izraditi registar iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
