Bokokotorski zaliv sve više se suočava sa rizicima zbog klimatskih promjena i neodrživog korišćenja resursa. Moramo postati svjesni da će svaka odluka koju donesemo danas imati dugoročne posljedice, ne samo na ekonomiju i turizam, već i na osnovne uslove života u ovom području. Ovo je glavna poruka sa konferencije „Saradnjom do održive budućnosti“ održane u Kotoru, na kojoj se razgovaralo o potrebnim koracima koje možemo preduzeti, a koji su definisani u Planu upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP).
Plan je rezultat sprovođenja jedne od prioritetnih akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore i odgovor je na ključne izazove održivog razvoja i klimatskih promjena u području Boke Kotorske, prenosi Represent agencija.
Obuhvata tri opštine: Kotor, Tivat i Herceg Novi, a njegova izrada, koja je počela 2021. godine, predvođena je od strane Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine/Mediteranskog akcionog plana (UNEP/MAP), sa sjedištem u Splitu.
Plan je ostvaren u okviru međunarodnog projekta MEDProgramme, koji finansira Svjetski fond za životnu sredinu (GEF), u saradnji sa partnerom Plan Bleu iz Marseja, stručnim lokalnim timovima i brojnim lokalnim i nacionalnim akterima koji su aktivno doprinosili njegovom razvoju.
Zoran Dabetić, državni sekretar, ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, istakao je da se radi o izuzetno vrijednoj inicijativi čiji je primarni cilj dugoročna i održiva zaštita Bokokotorskog zaliva.
„Danas smo ovdje da predstavimo Plan obalnog područja Bokokotorskog zaliva kao krajnji rezultat zajedničke saradnje na regionalnom nivou. Iako ponosni i zahvalni što smo došli do ove tačke, važno je da budemo svjesni izazova koji predstoje. Da bi ovaj Plan ostvario svoj puni potencijal, moramo zajednički obezbijediti njegovu punu implementaciju, kako ne bi ostao samo slovo na papiru. To će zahtijevati kontinuiranu saradnju svih nivoa vlasti, institucija na državnom i lokalnom nivou, stručne zajednice i naravno građana kao krajnih korisnika ovog vrijednog područja”, kazao je Dabetić.
Osvrnuvši se na globalne izazove klimatskih promjena, uključujući nedavne poplave u Valensiji i Grčkoj, Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), istakla je da je integrisano planiranje, koje uzima u obzir klimatske rizike i ranjivosti zajednica, ključni korak u izgradnji otpornosti.
“Prema izvještaju UNEP-a o jazu u emisijama za 2024. godinu, države moraju smanjiti godišnje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 42% do 2030. i 57% do 2035. godine, inače će cilj od 1,5°C biti izgubljen. Jasno je da trenutna situacija traži prilagođavanje. Nadam se da će plan koji je danas predstavljen biti pretočen u akciju, te da će Boka Kotorska postati primjer ostatku regiona i najbolja praksa od koje svi mogu učiti“, kazala je Kassam Manji.
Jedna od glavnih karakteristika ovog Plana jeste sveobuhvatan pristup, koji uključuje predloge mehanizama za implementaciju i usklađivanje sa međunarodnim standardima. Daria Povh, direktorka PAP/RAC-a, istakla je značaj ovog dokumenta kao temelja za povlačenje sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora, navodeći da nikada nije bilo više dostupnih resursa za klimatske akcije.
„Crna Gora i Bokokotorski zaliv dobili su priliku da preduzmu prve korake u prilagođavanju obale klimatskim promjenama. Sistemski pristup izradi ovog plana omogućio je integraciju rezultata 12 pojedinačnih izvještaja, što ga čini vrijednom platformom za dalje djelovanje. Ovaj plan ne predstavlja samo dokument, već početak jednog važnog procesa za Bokokotorski zaliv. Postojanje ovakvog plana, zajedno s ljudskim i finansijskim resursima za njegovo sprovođenje, ključan je uslov za uspješno prilagođavanje najvećem izazovu našeg vremena – klimatskim promjenama. Zahvaljujući naporima vaših i naših stručnjaka, imate platformu s koje možete sistemski odgovoriti na izazove prilagođavanja“, kazala je Povh.
Događaj je obuhvatio i dvije radne sesije na kojima su učesnici iz zemlje i regiona diskutovali o trenutnim prioritetima za Boku Kotorsku, a zatim i o konkretnim mogućnostima finansiranja i sprovođenja daljih akcionih koraka.
