foto: Ilustracija
Advokat Dražen Ćorović smatra da treba da se promijeni Zakon o privremenom izdržavanju djece, koji se tiče Alimentacionog fonda, na način da država preuzme obavezu isplaćivanja alimentacije do punoljetstva ili zaposlenja u slučaju da dođe do smrti jednog od roditelja koji isplaćuje alimentaciju.
Ćorović ističe da se može amandmanski reagovati da se uredi zakonodavno ovo pitanje.
Aktuelnim zakonom je propisano da u slučaju smrti dužnika izdržavanja za ispunjenje potraživanja iz člana 33 ovog akta odgovaraju njegovi nasljednici do visine vrijednosti naslijeđene imovine, određeni na osnovu odluke nadležnog organa.
Advokatica Jovana Pavlović iz Centra za ženska prava kaže Pobjedi da jedino što je definisano ovim zakonom jeste pravo regresa, odnosno pravo države da od nasljednika koji budu određeni ostavinskim rješenjem može da traži naplatu potraživanja ovoga što se djeci isplatilo.
„Malo suluda odredba. Po meni, smrt dužnika izdržavanja se podvodi kao okolnost zbog koje se prekida obaveza izdržavanja, jer lice koje je stranka u tom postupku više ne postoji“, rekla je ona.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kaže da je odličan prijedlog advokata Ćorovića i da je saglasna sa time da treba da se promijeni zakon kako on predlaže. Centar za ženska prava bio je, inače, inicijator donošenja Zakona o privremenom izdržavanju djece.
Cilj norme
Ćorović je istakao da bi bilo dobro da se nastavi isplata alimentacije u slučaju smrti jednog od roditelja. Smatra da zakon treba da bude okrenut dobrobiti djeteta.
Advokat dodaje i da mu se u praksi često dešava da onaj koji treba da plaća alimentaciju ne može da poštuje zakon, da ne radi, nema ništa od imovine, niti na računu u banci, te da država treba da reaguje i pomogne.
Iz Alimentacionog fonda prošle godine se nije isplaćivao novac do kraja decembra, jer je bio u blokadi. Problem je nastao zato što su, kako je saopšteno, centri za socijalni rad tumačili zakon na način da su dozvoljavali da se korisnicima isplaćuju retroaktivno dugovanja na ime alimentacije. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je reagovao, te su obustavljene isplate i pokrenuta je procedura izmjena propisa. Poslanici su tek krajem decembra prošle godine usvojili izmjene Zakona o privremenom izdržavanju djece i precizirali da će se pravo na isplatu iz Alimentacionog fonda priznavati od dana podnošenja zahtjeva, dok će se retroaktivnost odnositi samo na dokazivanje perioda u kojem roditelj nije ispunjavao tu obavezu.
Izmjenama zakona predviđeno je i da pravo na privremeno izdržavanje imaju i djeca stranci sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, kao i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom koji imaju boravište na teritoriji države, pod uslovom da je izvršna isprava javnog izvršitelja donijeta od strane nadležnog organa države.
Sudbina zakona
Kako je saopštavano, poslanici su se o izmjenama zakona izjašnjavali već jednom u aprilu prošle godine. Međutim, zajedno sa još dvadesetak akata tadašnji predsjednik Milo Đukanović nije ih proglasio ukazom jer je zakone usvojio već raspušteni parlament. Proglašavanje ukazom ovih zakona odbio je da uradi i novoizabrani predsjednik Jakov Milatović nakon stupanja na dužnost uz obrazloženje da nijesu proglašeni u roku koji je definisan Ustavom.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privremenom izdržavanju djece pripremio je Ženski klub prošlog saziva Skupštine. Ponovo ga je u proceduru predložio poslanički klub Građanskog pokreta URA.
„Izglasavanjem ovih izmjena i dopuna zakona stvoreni su uslovi da se odblokira Alimentacioni fond, a samim tim i da se pomogne djeci koja su žrtve neodgovornih roditelja, ali i samohranim roditeljima u Crnoj Gori“, saopštili su tada iz Ure.
Izvor: Pobjeda
