Zajednički konsultativni odbor (JCC) civilnog društva EU i Crne Gore pozdravio je napredak Crne Gore na putu ka EU, uz ocjenu da su zemlji sada više nego ikada potrebni politička zrelost, konsenzus, širok međupartijski i socijalni dijalog o pitanjima od nacionalnog interesa, kao što su reforme koje se odnose na pristupanje Uniji. U usvojenoj zajedničkoj deklaraciji ističe se da Crna Gora treba da izbjegava političke tenzije i polarizaciju koja je u prošlosti usporavala napredak ka EU.
Pozdravljeno je održavanje Međuvladine konferencije u junu kada je Crna Gora dobila IBAR, i poručeno da se JCC nada da će u decembru biti održana još jedna konferencija na kojoj bi zemlja privremeno zatvorila dodatna poglavlja, kao i nedavno usvojena politička platforma “Barometar 26”, i zatraženo uključivanje civilnog društva.
U deklaraciji se poziva da ponovo uspostavljeni parlamentarni Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nastavi sa radom i ostvari opipljiv napredak u usklađivanju izbornog zakonodavstva, prava glasa i kandidovanja, transparentnosti, mehanizma za rješavanje sporova i nadzora finansiranja kampanje i medija.
Ističe se da parlamentarni odbor treba pažljivo da prati izmjene i dopune Zakona o državljanstvu.
Svaka odluka u vezi sa izmjenama Zakona o državljanstvu mora da ima neosporne ustavne i pravne osnove i da proizilazi iz društveno-političkog konsenzusa da bi se izbjegli bilo kakvi politički motivi koji imaju za cilj sprovođenje nekog oblika etničkog, političkog i izbornog inženjeringa“, navodi se u deklaraciji.
Članovi JCC naglašavaju da je uključivanje organizovanog civilnog društva u proces pristupanja EU od najveće važnosti i da ga ni u kom slučaju ne treba zanemariti ili zaobići.
Takođe, pozdravljeni su ishodi nedavno održanog Samita Berlinskog procesa na kome su donijete odluke koje se odnose na akcioni plan Zajedničkog regionalnog tržišta, zajedno sa sporazumom o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije.
U usvojenoj deklaraciji, članovi Zajedničkog konsultativnog komiteta najoštrije su osudili nedavni napad na novinarku i urednicu Anu Raičković, koji, kako ističu, pokazuje da nasilje nad novinarima, kao i nasilje nad ženama, ostaje ozbiljan problem u Crnoj Gori.
Pozivaju crnogorske vlasti da obezbijede efikasniji odgovor na prijetnje, nasilje i pritiske na novinare, kao i na istragu ranijih slučajeva napada na novinare.
U dijelu koji se odnosi na socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori navodi se je da se ekonomski rast Crne Gore nastavio, ali je ublažen u 2024. godini, podstaknut oporavkom investicija i snažnom privatnom potrošnjom podržanom povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.
Rekordno niska stopa nezaposlenosti, brža dinamika zapošljavanja u javnom sektoru
Navode da se prema jesenjim ekonomskim prognozama EK u 2025. predviđa rast potrošačkih cijena na osnovu značajnog povećanja zarada i socijalnih transfera.
“Viša inflacija od pretpostavljene bi narušila pozitivan uticaj novih mjera politike na realni raspoloživi dohodak, a time i na potrošnju domaćinstava”, navodi se u deklaraciji.
Između ostalog, konstatuje se rekordno niska stopa nezaposlenosti, ali i detektuje brža dinamika zapošljavanja u javnom sektoru zbog povećanja plata.
Poručeno je i da bi nedavno usvojena Reformska agenda Crne Gore trebalo da ubrza postepenu integraciju u EU i socio-ekonomsku konvergenciju sa Jedinstvenim tržištem EU. Međutim, i pored formalno održanih konsultacija, brojne sugestije civilnog društva i socijalnih partnera nijesu uzete u obzir.
U Pregledu stanja civilnog društva i socijalnog dijaloga u Crnoj Gori, učesnici konsultativnog odbora žale što je Zakon o sprečavanju korupcije usvojen ne uzimajući u obzir sugestije civilnog društva, prenosi RTCG.
Takođe, izraženo je žaljenje što su zakoni od značaja za civilno društvo – kao što je revidirani okvir koji omogućava slobodan pristup informacijama bez nepotrebnih ograničenja, novi zakon o volontiranju i poseban zakon o zviždačima – i dalje na čekanju, a crnogorske vlasti se pozivaju da usvoje ta zakonska rješenja, kao prioritet.
Članovi odbora u deklaraciji su istakli zabrinutost zbog najava u vezi sa mogućim usvajanjem “zakona o stranim agentima” koji bi mogao direktno da ometa rad organizacija civilnog društva, posebno onih koje izražavaju kritičke glasove.
Podsjećaju, da je predlaganje ovakvog zakona suprotno vrijednostima EU i ambiciji Crne Gore da postane punopravna članica EU.
