Učenici Gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici povrijeđeno je pravo na pravni lijek jer za nju nije donijeto rješenje o prestanku prava na dodatak za djecu. To je u svom mišljenju istakao Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, koji je takođe u svom radu ukazao i na potencijalnu diskriminaciju ovog prava koje nije isto za svu djecu.
Naime, učenici, čije su porodice korisnici materijalnog obezbjeđenja ili ostvaruju neka druga prava iz oblasti socijalne zaštite, mogu i nakon punoljetstva dobijati dječiji dodatak, dok god pohađaju redovno srednju školu.
Ostvarivanje ovog prava predviđeno je Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, a da bi prolongirali dobijanje dodatka za djecu, koje se po automatizmu djeci obustavlja nakon punoljetstva, potrebno je da roditelj/staratelj čija porodica dobija naknadu za MOP dostavi Centru za socijalni rad dokaz o redovnom školovanju, odnosno potvrdu iz škole. Pravo se može ostvariti do roka propisanog za školovanje.
Upravo sa ovom nedoumicom se susrela jedna učenica srednje škole u Podgorici čija se majka obratila Ombdusmanu.
Ona je bila korisnica dodatka za djecu do 18. godine, od 1. oktobra 2022. godine, a što je priznato odlukom JU Centra za socijalni rad Podgorica od 20. avgusta 2022. godine.
“Nakon što je navršila 18 godina, dodatak je ukinut bez donošenja odluke. Podnositeljka pritužbe obratila se Centru zahtjevom, radi nastavka tog prava, kako se njena kćerka nalazi na redovnom školovanju u srednjoj školi, smatrajući da ima pravo na dodatak za djecu do kraja roka propisanog za to školovanje. Međutim, od Centra je dobila odgovor da nema pravo na dodatak za djecu, ali s tim u vezi nije donijeta odluka”, navodi zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković.
Centar je Zaštitniku dostavio izjašnjenje citirajući odredbe Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, međutim nije istakao da li je o prekidu prava dodatak na dijete donio odluku.
Oni su u izjašnjenju objasnili da prema odredbama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, pravo na dodatak za djecu može ostvariti dijete do navršene 18. godine života; kao i dijete koje je korisnik materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć, lične invalidnine ili je bez roditeljskog staranja.
Pravo na dodatak za djecu do 18. godine života ostvaruje se do navršene 18. godine života, ako je dijete na redovnom školovanju.
“Izuzetno od stava 1 ovog člana, pravo na dodatak za djecu ostvaruje dijete poslije navršene 18. godine života ako je na redovnom školovanju u srednjoj školi, do kraja roka propisanog za to školovanje. Dijete korisnik materijalnog obezbjeđenja i dijete bez roditeljskog staranja, od 15 do navršene 18. godine života, koje nije na redovnom školovanju, ostvaruje pravo iz stava 1 ovog člana ako je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Dijete iz člana 42 stav 1 tačka 6 ovog zakona ostvaruje pravo na dodatak za djecu od dana zasnivanja radnog odnosa roditelja, usvojioca, staraoca ili hranitelja najduže devet mjeseci, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom”, navodi se, između ostalog, u Zakonu.
Kategorije djece su podijeljene iz razloga što iznosi za dodatak za djecu nijesu isti.
Mjesečni iznos dodatka za dijete je 30 eura, a za one čije su porodice korisnici materijalnog obezbjeđenja 44 eura. Korisnici dodatka za njegu i pomoć dobijaju 52 eura, a korisnici lične invalidnine 60 eura. Dodatak za djecu bez roditeljskog staranja 60 eura. Dijete koje ispunjava uslove na dodatak za djecu po više osnova ostvaruje to pravo po povoljnijem osnovu.
“Nesporno je da su ovi uvećani iznosti dati gorepomenutim kategorijama djece u cilju uvođenja posebnih mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje bolje zaštite tih lica. Međutim isključivanje ostale djece da primaju dodatak do kraja srednjeg obrazovanja ako su na redovnom obrazovanju, po našem mišljenju nije opravdano, jer se razdvajaju djeca u jednom kraćem periodu bez razumnog i utemeljenog opravdanja”, ističe Mijušković.
Dakle, dodaje ona, proizilazi da dodatak za djecu, jedna grupa djece ostvaruje i posle 18. godine, ako se redovno školuju, dok djeca koja ne ostvaruju druga prava, po “sili zakona“ gube pravo na dodatak za djecu, iako se nalaze na redovnom školovanju.
“Mišljenja smo da je ova odredba na određeni način diskriminatorna, jer određeni period (godina dana do završetka srednjeg obrazovanja) dovodi u neravnopravan odnos djecu koja ne ostvaruju druga prava u odnosu na djecu (ili čije su porodice) korisnici određenih prava iz socijalne i dječje zaštite”, ističe Mijušković.
Mišljenja je da je Centar bio dužan da donese odluku kojom prestaje pravo na dodatak za djecu, kako bi stranka o čijem pravu se odlučuje imala pravo na pravni llijek.
“Naime, da je Centar kako je bio dužan, donio odluku o prestanku prava na dodatak za djecu, a dijete – roditelj/staratelj iskoristio svoje pravo na pravni lijek, o pravu bi odlučivao drugostepeni organ. Takođe, ukoliko stranka ne bi bila zadovoljna odlukom drugostepenog organa, postoji mogućnost pokretanja upravnog spora. Ne donošenje rješenje o prestanku prava na dodatak za djecu, a ukidanje istog po sili zakona, uskraćuje pravo stranke – djeteta na pravni lijek, koje je pravo garantovano Ustavom Crne Gore”, napominje Mijušković.
Činjenica da ima relativno veliki broj djece koja su korisnici ovog prava, ne opravdava organ koji odlučuje o pravu/priznavanju/suspenziji, da o tome donese odluku.
“Nastavljanje sa ovakvom praksom u postupanju/nepostupanju Centra u ovakvim ili sličnim situacijama, po mišljenju Zaštitnika može imati za posljedicu proizvoljnost u vršenju zakonskih ovlašćenja i ugroziti, odnosno povrijediti određena prava pojedinca”, ističe Mijušković.
Zaštitnik preporučuje Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju da obezbijedi da stranke o ostvarivanju i prestanku korišćenja svih prava iz sistema socijalne i dječje zaštite, dobiju blagovremeno akt – rješenje koje će im omogućiti pravo na pravni lijek, ali i da analizira odredbe člana 42 i 43 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se izbjegla potencijalna diskriminacija.
JU Centru za socijalni rad Podgorica preporučuje da donese odluku o zahtjevu podnositeljke pritužbe, koji je podnijela Centru za ostvarivanje produžetak prava na dodatak za djecu za kćerku.
Izvor: CdM
