Specijalni konsultanti iz Francuske – Ujedinjenih nacija (UN) sačinili su dopis tokom prošlog mjeseca u kojem su iskazali duboku zabrinutost zbog sistema ekstradicije u Crnoj Gori.
Između ostalog, u dokumentu Generalne skupštine UN-a, pod brojem “A/HRC/49/NGO/124”, navedeno je da pretpostavljaju da u Crnoj Gori postoji “organizovana korupcionaško – mafijaška šema” u sistemu ekstradicije.
Radi se o dopisu koji je prije nekoliko dana objavljen na zvaničnom sajtu UN-a, a koji je potom iz nepoznatog razloga uklonjen. Portal PRESS uspio je da dođe do dokumenta, koji je sačuvan u keš verziji, a čiji sadržaj ekskluzivno objavljujemo – integralno:
“Dvostruki standardi Crne Gore u slučajevima ekstradicije: Slučaj Georgiija Rossija (Георгия Росси)
CAP Liberté de Conscience (specijalni konsultant UN-a) je duboko zabrinuta zbog diskriminatornih dvostrukih standarda koje Crna Gora koristi u slučajevima ekstradicije, što je razotkrila nevladina organizacija Human Rights Without Frontiers sa sjedištem u Briselu u izvještaju objavljenom prije nekoliko mjeseci u jednom medijskom izdanju EU. Crna Gora je dugi niz godina izražavala čvrstu namjeru da postane dio Evropske unije. Da bi postala članica EU, Crna Gora će morati da sprovede višestruke reforme, bori se protiv korupcije, poštuje ljudska prava i iskorijeni dvostruke standarde u primjeni pravnih normi, uključujući i slučajeve ekstradicije.
Tako je, prema zvaničnom saopštenju prvog sekretara Ministarstva pravde u Vladi Crne Gore, na zahtjev Ruske Federacije u prvih devet mjeseci 2021. godine na teritoriji Crne Gore privedeno jedanaest lica. Odluka o izručenju Crne Gore u Rusku Federaciju je vezana za sve njih (11 osoba). Trenutno njih deset čeka odluku o dobijanju političkog azila. Pozivajući se na nacionalnu statistiku slučajeva ekstradicije, sekretar Ministarstva pravde nije govorio o nedavnom visokom slučaju ruskog milijardera Talmana Ismailova, bivšeg vlasnika i direktora pijace Čerkizovski, koji je uhapšen u Crnoj Gori na zahtjev Interpola. 1. oktobra 2021. Ruska Federacija je zatražila ekstradiciju Ismailova od Crne Gore pod optužbom da je organizovao ubistvo dvojice biznismena. Koliko god čudno bilo, samo tri sedmice nakon hapšenja, 22. oktobra prošle godine, Ismailov je brzo dobio politički azil u Crnoj Gori. Pojedini mediji objavili su i da je Ismailov prije hapšenja nekoliko godina živio u Crnoj Gori i zatražio azil prije nego što je pritvoren.
Pravni i alternativni detalji slučaja Ismailov su nam nepoznati, za razliku od činjenica iz slučaja Georgija Rossija, koji, za razliku od Ismailova, nije oligarh i nije optužen za organizovanje ugovornih ubistava. Međutim, Crna Gora se sprema da ga (Georgii Rossi) izruči Ruskoj Federaciji uprkos ovim činjenicama.
Georgii Rossi je 2013. godine, kao rezultat bijega od političkog progona u Ruskoj Federaciji, preselio u Ukrajinu i dobio ukrajinsko državljanstvo. Dok je boravio i radio u Ruskoj Federaciji do 2013. godine, Georgii Rossi je često davao javne izjave protiv ruske državne politike u ugnjetavanju preduzeća, protiv zakona koji su kasnije doveli do nedostatka slobode na internetu i de facto cenzure u Ruskoj Federaciji.
Osam godina nakon ovih događaja, 12. avgusta 2021. godine, Georgii Rossi je pritvoren u Crnoj Gori. Ispostavilo se da je u maju 2021. Ruska Federacija poslala zahtjev Interpolu, zbog čega je Georgii Rossi bio na međunarodnoj poternici. Rossi je optužen za nezakonite bankarske aktivnosti u zavjeri s drugima. Istovremeno, dvije od ovih osoba su službeno izjavile da su organi za sprovođenje zakona Ruske Federacije izvršili pritisak na njih i prisilili ih da lažno svjedoče protiv Georgija Rossija. Zapravo, da ga inkriminišu, da ukažu da je Georgii Rossi kriminalac. Organi reda su nezakonito procesuirali Georgija Rossija zbog njegovog političkog stava.
Nakon nekoliko mjeseci provedenih u crnogorskom zatvoru u ekstradicionom pritvoru, Vrhovni sud u Podgorici, a kasnije i Apelacioni sud, udovoljili su zahtjev ruskih vlasti za izručenje Georgija Rossija. Georgi Rosi trenutno čeka odluku ministra pravde Crne Gore, koji će odobriti ili ukinuti sudske odluke o ekstradiciji.
U bilo kojoj stvari vezanoj za ekstradiciju, jedan od uslova za ekstradiciju na zahtjev države molilje je da država molilja mora dostaviti činjenice i dokaze o osnovanoj sumnji da je lice čije se izručenje traži počinilo krivično djelo. Drugim riječima, odgovornost je države koja traži ekstradiciju te osobe da dokaže valjanost optužbe. Odluka ruskog suda samo se poziva na tri presude istražnih organa Ruske Federacije u vezi sa iznošenjem sumnje prema Georgiju Rosiju i da se on traži.
Odluka suda Ruske Federacije o hapšenju Georgija Rossija u odsustvu duplira informacije iz gore navedenih dokumenata. Ovi dokumenti izazivaju zbunjenost iz razloga što svaki pravni dokument u kojem je lice formalno optuženo da je počinilo krivično djelo mora sadržavati lokaciju, vrijeme i način izvršenja krivičnog djela. To je također zahtjev Evropske konvencije o ekstradiciji prestupnika. To su osnove krivičnog prava i međunarodnog prava u vezi sa ekstradicijom. Međutim, u ovom slučaju ruska strana vjerovatno nije smatrala da je potrebno trošiti vrijeme na takve trivijalnosti, a Vrhovni sud Podgorice i Apelacioni sud su vjerovatno površno proučili slučaj.
Nereagovanje crnogorskih sudova na ovakve flagrantne prekršaje moglo bi ukazivati na to da država rješava slučajeve ekstradicije kao stvar formalnosti. Vjerovatno se to odnosi i na zahtjeve Ruske Federacije. Crnogorski sudovi bi mogli pretpostaviti da strana koja podnosi zahtjev, Ruska Federacija u datom slučaju, neće postavljati nerazumne zahtjeve. Prvi sekretar Ministarstva pravde naveo je da crnogorski zvaničnici računaju na profesionalizam svojih kolega u rješavanju ekstradicionih predmeta. Međutim, ovakav formalni pristup i takvo neviđeno pravno povjerenje u organe za sprovođenje zakona druge države protivreči suštini odlučivanja u slučajevi ekstradicije. Ako zahtjev nije obrazložen, izručenje se odbija, bez obzira na državu koja je zatražila.
Slučajevi korupcije u Crnoj Gori su tokom godina naveliko prijavljivani, uključujući institucije EU, a zvaničnici u Crnoj Gori ne poriču ovaj problem. Obećavaju Evropskoj uniji da će se boriti protiv nemilosrdne korupcije u zemlji, nepotizma i mafijaških grupa. A moguće je da Crna Gora garantuje određenu „zaštitu“ osobama koje traži Ruska Federacija, ali svakako ne besplatno. Postoji nekoliko zvaničnih načina da se ovakva „zaštita“ dobije: sticanjem crnogorskog državljanstva, prihvatanjem zahtjeva za političkim azilom i odbijanjem ekstradicije. U takvim slučajevima može se pretpostaviti da osoba koju traži Ruska Federacija, a koja se već nalazi na teritoriji Crne Gore, nema drugog izbora osim da „plati“ i postane „gotovinska krava“. Ako takav pojedinac ne želi ili je nesposoban da “plati”, biće izručen Ruskoj Federaciji, gdje bi mogao biti mučen u zatvoru.
Ovo pretpostavlja postojanje organizovane mafijaške šeme u Crnoj Gori i ljudi koji joj služe na različitim nivoima. Međutim, možda je situacija još teža ako postoji neki “prećutni dogovor” između Crne Gore i Ruske Federacije o ovakvim slučajevima. Ako je tako, onda je ovo loš znak za Crnu Goru koja želi da se pridruži Evropskoj uniji. S jedne strane, ovo liči na politiku dvostrukih standarda.
Sa druge strane, to može ukazivati na postojanje organizovane koruptivne (mafijaške) šeme u Crnoj Gori, preko koje se na teritoriju Crne Gore prevarom (obećanje određenih „garancija“) namamljuju pojedinci koje traži Ruska Federacija. I pod prijetnjom izručenja Ruskoj Federaciji, ti ljudi su spremni dati sve. Ovo je već problem, a ako postoji problem, definitivno ima ljudi koji mu služe. Međutim, možda je situacija još teža ako postoji “prećutni dogovor” između Crne Gore i Ruske Federacije o ovakvim slučajevima”, piše u dopisu Specijalnih konsultanta Ujedinjenih nacija (UN).
Autor: Vl. OTAŠEVIĆ
