Program Evropa sad 2 je realan i održiv uz dobru strategiju, ocijenio je ekonomski analitičar Oleg Filipović za Gradski portal.
Komentarišući predstavljanje programa Evropa sad 2, koji su nedavno prezentovali premijer Milojko Spajić, ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministar finansija Novica Vuković, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac i Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku, Filipović naglašava da se ta fiskalna strategija se ne razikuje bitno od programa Evropa sad 2, te da je prvi dio strategije vezan za plate.
„Oni su odigrali na dvije minimalne plate: jedna za srednju stručnu spremu do 600 eura i druga za visoku stručnu spremu da bude do 800 eura. U Crnoj Gori od 300.000 radnika 130 000 radi po minimalnoj cijeni rada, tako da će povećanjem tih 130.000 ljudi biti veoma zadovoljno“, smatra Filipović.
Napominje da u Crnoj Gori postoje tri regije.
„Kada podijelimo Crnu Goru na jug, srednju regiju i sjever, sigurno je da će jug, koji najrazvijeniji, i srednji dio izdržati ovaj nalet podizanja minimalne cijene rada, jer one su faktički i sad tolike, i tu se ide na legalizaciju i ukidanje sive zone“, ističe Filipović.
Upozorava da će, ipak, na sjeveru biti potreban oprez.
„Preduzetnici na sjeveru stoje slabo i te će plate realno moći isplatiti samo veće kompanije, dok mali preduzetnici to neće biti u stanju. Zato će ovaj program na sjeveru morati da prate određeni razvojni projekti, kako bi im se pomoglo da iznesu tu minimalnu cijenu rada“, navodi analitičar.
Podsjeća da će doći i do smanjivanja doprinosa za fond PIO.
„S jedne strane sada imate podignutu platu, tako da će se tih 10 odsto drugačije izračunati na platu od 600, odnosno 800 eura, dok će, sa druge strane, morati napraviti još neke indirektne poreze. Sva priča se uglavnom i sastoji u tome da dolazi do transformacije direktnih poreza u indirektne“, objašnjava Filipović.
Pretpostavlja, kako kaže, da će u ugostiteljstvu doći do jedinstvene stope PDV-a od 15 odsto.
„S druge strane će biti potrebno ići na određene razvojne projekte, prvenstveno na markaciju goriva, dodatne vrste indirektnih poreza, kao i oporezivanje dobitaka igara na sreću, kako bi se na taj način nadomjestila nedostajuća sredstva“, naglašava analitičar.
Mišljenja je da će biti veliko pitanje kako će se reagovati u odnosu na inflaciju.
„Već vidimo da su najavili ponovno limitiranje marži zato što će, iako ne postoje realni uslovi da dođe do inflacije, svako ko se bavi privatnim poslom ili distribucijom, kada su u pitanju prevashodno primarni i sekundarni proizvodi, iskoristiti poziciju povećanja plata da bi podiigli cijene i na taj način uvećali profit. Zato će biti potrebno radikalno i uporno djelovati da bi se kontrolisala inflacija“, navodi Filipović.
Razvojna banka treba da se bavi investicionim i projektnim finansiranjem na srednji i na dugi rok
Kada je u pitanju transformacija Fonda za razvoj u Razvojnu banku, Filipović smatra da postoji pitanje biznis plana te banke.
„To je samo najava, mi nemamo biznis plan kako će ona izgledati, kako će funkcionisati, i kome će, na kraju, biti namijenjena. Da li će namijenjena biti samo privredi ili i građanima i privredi? Očigledno da tu postoje različite ideje, što je dobro, jer u komercijalnim bankama imate trenutno na raspolaganju nekih 300 do 500 miliona eura građana Crne Gore, koji leže tamo po nižim kamatnim stopama“, objašnjava analitičar.
Pretpostavlja da će kroz tu banku doći do remisije obveznica.
„To je samo pretpostavka jer nemamo biznis plan, ali vjerujem da će putem retail obaveznica pokušati da dođu do tih sredstava od 300 do 500 miliona para građana, na taj način što će kamata, odosno interes na te obaveznice biti negdje oko 4 odsto, što je znatno više od interesa koji po osnovu štednje dobijaju naši gražani“, ocjenjuje Filipović.
Ističe da su banke skoncentrisane uglavnom na hipotekarne kredite, kratkoročne kredite i nemaju drugih finansijskih proizvoda.
„U njihovoj ponudi nema proizvoda kao što su projektno i realno investiciono finansiranje, tako da ja negdje vidim da ta Razvojna banka treba da se bavi upravo time, odnosno investicionim i projektnim finansiranjem na srednji i na dugi rok, po znatno nižim cijenama od onih koje nude privatne komercijalne banke u Crnoj Gori“, zaključuje Filipović.
Izvor: Gradski.me
