Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić kazao je da primarni zdravstveni sektor, prvenstveno domovi zdravlja i zaposleni koji se bave otkrivanjem virusa najviše su pogođeni povećanjem broja inficiranih koronavirusom.
„Zbog povećanja broja zaraženih najviše je pogođen primarni nivo, prije svega domovi zdravlja i oni koji se bave detekcijom virusa i praćenjem slučajeva, odnosno IJZ i higijensko epidemiološke službe lokalnih domova zdravlja“, rekao je Galić u intervjuu agenciji MINA.
On je kazao nadležni prave projekcije na koji način zdravstveni sistem može da odgovori ukoliko se situacija dodatno iskomplikuje.
“Nadamo se da će karakteristike omikron soja pomoći da se izborimo sa njim, ali prije svega su nam potrebni građani koji će se pridržavati mjera, koji će se vakcinisati i na taj način pomoći zdravstvenim radnicima da stabilizujemo situaciju“, poručio je Galić.
Govoreći o odluci o ukidanju kovid potvrde pola godine nakon druge doze, Galić je podsjetio da je prvo bila preporuka da se tri mjeseca od posljednje doze ili prebolijevanja, osobe vakcinišu.
„Nije bila ideja da se pospješi vakcinacija, već serološkim studijama koje smo radili, mi smo došli do zaključka da već nakon četiri do pet mjeseci od prebolovanja ili vakcinacije, zaštita od infekcije naglo pada“, rekao je Galić.
On je istakao da prvi rezultati pokazuju da je nakon buster doze jako dobar imuni odgovor.
„Vidjećemo koliko dugo će se moći održati na nekom nivou koji će garantovati da osoba prije svega neće dobiti teške oblike bolesti, da neće biti hospitalizovana ili da ne bi trebala da nastupi smrt, što je inače i glavni cilj vakcinacije“, kazao je Galić.
Dodao je da se u ovoj situaciji može očekivati da se i vakcinisana osoba u susretu sa omikron sojem zarazi, u koliko ne nosi masku.
Galić je istakao da istraživanja koja dobijaju iz inostranstva iz država koje su među prvima bile pogođene omikron sojem, govore da su u 50 do 75 odsto slučajeva vakcinisane osobe zaštićene od teških oblika obolijevanja.
Kako je dodao, to je procenat koji je nešto manji u odnosu na neke ranije sojeve ili primarni alfa Vuhanski soj.
Galić je kazao da ipak u velikoj mjeri doprinosi da se osoba izbori sa samim virusom.
Na pitanje koliko građana treba da bude vakcinisano da bi se postigao kolektivni imunitet.
Galić je pojasnio da u kolektivni imunitet ulazi i takozvani prirodni, koji se može steći nakon prebolijevanja.
On je dodao da bi otprilike 75 odsto stanovništva trebalo da bude vakcinisano da bi se stvorila neka vrsta imuniteta, koja bi garantovala da može da se suprimira samu pandemiju.
“To sve zavisi od toga kako će se dalje odvijati pandemija. Ali ono što je vrlo bitno, da u ovom trenutku vakcinacija štiti od teških oblika obolijevanja“, kazao je Galić.
Galić je, upitan kolika je šansa da su postojeće vakcine efikasne i protiv omikron soja koronavirusa, odgovorio da uvijek postoji rizik da svaka nova mutacija izazove manju efikasnost i efektivnost vakcina.
“Vakcine po zadnjim stručnim izvještajima, u 50 do 75 odsto slučajeva, čak i protiv omikrona, sprečavaju teške oblike bolesti“, rekao je Galić.
On je kazao da se smatra da jedan od razloga zbog čega su smanjene hospitalizacije, visoki obuhvat vakcinacije u državama koje su bile prve pogođene.
