Očekujemo da se kolege iz opozicije urazume i prekinu opstrukcije u parlamentu, kako ne bi dovodili u pitanje dalji ekonomski rast i unapređenje standarda, kazao je u intervju za “Dan” poslanik vladajuće većine iz Pokreta Evropa sad Tonći Janović.
On smatra da je, u stvari, opozicija dovela do neusvajanje budžeta, kako bi ugrozili likvidnost države, blagovremeno servisiranje obaveza i usporili dinamiku razvojnog i evropskog puta naše države.
– Kako umijemo da čitamo njihove namjere, ispostavilo se tačnim da je krajnji cilj bila blokada donošenja budžeta, sve pod plaštom demokratije, izmišljenog i dobro izrežiranog takozvanog ustavnog puča – rekao je Janović.
Po pitanju narušenih odnosa sa Hrvatskom nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu, što je uslovilo i blokadu poglavnja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom, on je poručio da će to pitanje biti uskoro zatvoreno, kako su ispunjena sva završna mjerila.
– Počinje runda razgovora sa Hrvatskom i vjerujem da će ishod biti krajnje pozitivan. Hrvatski zvaničnici su ukazali na političke razloge zbog kojih su donijeli takvu odluku, ali i ponovili da njihova zemlja snažno podržava Crnu Goru od trenutka kada je započela pregovore sa Evropskom unijom – istakao je Janović.
Dio ste parlamentarne većine koja je izglasala usvajanje rezolucije o Jasenovcu. Reakcija Hrvatske bila je osjetna, prvo za naša tri političara, a potom i za cijelu državu – od četiri poglavlja u pregovorima sa EU blokirano je zatvaranje jednog. Smatrate li danas da je glasanje o rezoluciji, u tom trenutku, bilo pogrešno?
Za 12 mjeseci postignut je veliki napredak na putu ka EU, a ono što dodatno ohrabruje, u pohvalama iz Brisela stoji da će EU biti spremna da pristupi izradi nacrta sporazuma o pristupanju Crne Gore. Kao što je poznato, poglavlje 31 nije zatvoreno jer je Hrvatska stavila veto. Siguran sam, pošto su ispunjena sva završna mjerila, da će i to poglavlje biti zatvoreno u najkraćem vremenu. Kreće runda razgovora sa Hrvatskom i vjerujem da će ishod biti krajnje pozitivan. Hrvatski zvaničnici su ukazali na političke razloge zbog kojih su donijeli takvu odluku, ali i ponovili da njihova zemlja snažno podržava Crnu Goru od trenutka kada je započela pregovore sa Evropskom unijom. Dalje, imate i izjavu Evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je, komentarišući ovo pitanje, rekla da vjeruje da će dalji dijalog, vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa, omogućiti rješavanje bilateralnih pitanja i da će poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno. Što se tiče kritika iz opozicije, napomenuo bih da su upravo oni stopirali naš evropski put jer dok su bili vlast nisu ni pokušali da izvrše reformu u pravosuđu. Svima je danas jasno i zašto, jer su predsjednica Vrhovnog suda, glavni specijalni tužilac, predsjednik Privrednog suda i njihovi saradnici danas pred pravosudnim organima.
Očekujemo izborne pobjede u Nikšiću, Herceg Novom i Bijelom Polju
Kako vidite političku scenu u Crnoj Gori u 2025. godini i šta možete prognozirati nakon svih dešavanja kako na lokalnom, tako i na državnom nivou?
Formiranjem vlasti u Podgorici i najavama da je na pomolu rasplet krize u Budvi, rekao bih da rasterećenije ulazimo u novu godinu. Nakon Berana, PES očekuje nastavak izbornih pobjeda i u Nikšiću, Herceg Novom i Bijelom Polju. Siguran sam da će stabilna parlamentarna većina nastaviti da izgrađuje evropsku, ekonomski stabilnu i državu demokratije i prava.
Dio opozicije blokirao je održavanje sjednica Skupštine. Može li takvo njihovo djelovanje imati negativne posljedice po građane (u smislu neizglasavanja zakona, ali i budžeta)?
Očigledno se radi o pokušaju opozicije da se Crna Gora dovede u stanje institucionalne nefunkcionalnosti i zato su krenuli od destabilizacije Skupštine i njenog funkcionisanja. Njihova grčevita borba da se sudija iz redova DPS-a, koja je stekla uslove za penziju, – ne penzioniše, u stvari, nije nikakvo iznenađenje. Tako da se postavlja pitanje za opoziciju: o kakvom se puču radi i od koga „brane Ustav“ – jer sve institucije rade, pa i Ustavni sud?
Kako umijemo da čitamo njihove namjere, ispostavilo se tačnim da je krajnji cilj bila blokada donošenja budžeta, sve pod plaštom demokratije, izmišljenog i dobro izrežiranog takozvanog ustavnog puča. Opozicija je, u stvari, dovela do neusvajanje budžeta kako bi ugrozili likvidnost države, blagovremeno servisiranje obaveza i usporili dinamiku razvojnog i evropskog puta naše države. Budžet za 2025. treba da reflektuje ekonomske prioritete, kao što su ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu. Tu je i zalaganje PES- a za transparentnu i odgovornu potrošnju, uz istovremeno osiguranje fiskalne stabilnosti, jer je ključ u stvaranju budžeta koji podržava razvoj, ali ne povećava teret građana. S druge strane, imate situaciju da, za razliku od ostavljenog duga od 105 odsto BDP-a, koliko je iznosio javni dug krajem 2020. godine, na kraju ove godine imamo rekordnu realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle, umjesto grčkog scenarija, koji je najavljivala opozicija, imamo realizaciju kapitalnog budžeta od 248 miliona eura, što je 105 odsto u odnosu na rebalansom planiranih 237 miliona. Takođe, prema podacima Ministarstva finansija, 2024. je bila veoma uspješna fiskalna godina, u kojoj je realizovan veliki broj projekata izgradnje i rekonstrukcije objekata u zdravstvu i obrazovanju, kao i saobraćajne infrastrukture. U novu godinu ulazimo još jače i uspješnije i izdvojio bih, kao potvrdu te konstatacije, početak izgradnja dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, sa riješenim obavezama za eksproprijaciju zemljišta. Očekujemo da se kolege iz opozicije urazume i prekinu opstrukcije u parlamentu, kako ne bi dovodili u pitanje dalji ekonomski rast i unapređenje standarda.
Nedavno je predsjednik države Jakov Milatović podnio inicijativu za uvođenje otvornih izbornih lista. Kakav je Vaš stav po tom pitanju i smatrate li da će se sve partije zalagati za takav sistem, ne samo deklarativno, nego i suštinski, te da bi to svakom išlo naruku?
Prvo, moram da naglasim da su sva zalaganja PES-a u demokratskim procesima suštinska, nikako deklarativna, što smo i dokazali od početka djelovanja na političkoj sceni. Upravo to su bili i razlozi nastajanja našeg pokreta, da se u svim segmentima našeg društva sprovedu korjenite promjene, da bi ova država mogla da ide dalje. Razumjeli smo da treba vremena, ali i upornog rada, tako da rezultati ne izostaju. Naprotiv, veoma su vidljivi kroz sve društvene procese. Podsjetiću da nas je na samom startu sačekao popis, kao prva provjera političke zrelosti, otvorenog dijaloga i pregovaranja za njegovo sprovođenje. Tako da smo oko vrele političke teme, koja je duboko podijelila Crnu Goru, uspjeli da se dogovorimo sa svim političkim akterima i uspjeli da se sve završi mirno, transparentno i u skladu sa zakonom. Dakle, to je naš model ponašanja i, u krajnjem, donošenja odluka. Zbog toga smatram da je za jačanje demokratskih vrijednosti i unapređenje cjelokupnog političkog procesa u Crnoj Gori reforma izbornog sistema ključna i da bi trebalo da bude prioritet svih političkih partija.
Što se tiče otvorenih izbornih lista, PES načelno podržava inicijativu predsjednika države, jer vjerujemo da povećavanjem učešća građana u odlučivanju apsolutno doprinosimo demokratizaciji izbornog sistema. I što je posebno važno, sigurni smo da se na taj način direktno utiče na veći stepen povjerenja građana u političke subjekte i njihove predstavnike. Zato je neophodno da o ovom predlogu osiguramo jedan otvoren i inkluzivan politički dijalog, u kojem će učestvovati sve relevantne strane – političke partije, civilni sektor, akademska zajednica i građani. Ukoliko postignemo široki konsenzus, dobijamo jasan signal za prihvatanje modela otvorenih lista.
