Postoje sve jasniji znaci da bi sjevernokorejski vojnici mogli da ratuju na strani Rusije u Ukrajini. Kijev govori o novom učesniku u ratu. Kako to utiče na dinamiku – i šta preduzima Zapad?
Saradnja Rusije i Sjeverne Koreje nije ništa novo: u junu je ruski predsjednik Vladimir Putin otputovao u Pjongjang kako bi sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom dogovorio bezbjednosno partnerstvo. Prije toga se spekulisalo o velikim isporukama oružja iz Sjeverne Koreje, prije svega artiljerijskih granata. Još 2023. ukrajinska obavještajna služba HUR izvijestila je da je ograničen kontingent sjevernokorejskih vojnika stigao u okupirane oblasti Ukrajine.
Navodno 3000 sjevernokorejskih vojnika u Rusiji
Međutim, novo svijetlo na ovu saradnju bacaju informacije koje je prošlog petka objavila južnokorejska obavještajna služba NIS: Pjongjang planira da obezbijedi do 12.000 vojnika zaruski rat protiv Ukrajine.
Od toga je 1500 već prebačeno u ruski lučki grad Vladivostok – sada NIS čak govori o 3000 vojnika koji su već dovedeni u Rusiju. Prema ovim informacijama, oni bi trebalo da dobiju ruske uniforme kako bi sakrili svoj identitet.
DW tim za provjeru činjenica potvrdio je da se na snimcima koje je obezbijedio NIS nalaze mjesta iz Istočnog vojnog okruga Rusije. Ni Rusija ni Sjeverna Koreja do sada nisu zvanično potvrdile ove događaje.
„Trenutno postoji malo konkretnih informacija i mnogo neosnovanih spekulacija,” kaže Niko Lange, viši saradnik Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), u intervjuu za DW. „Međutim, nema sumnje da se Sjeverokorejci nalaze u Rusiji radi obuke. Takođe, nema sumnje da su građevinski timovi sjevernokorejskih oružanih snaga već neko vijreme – tačnije, ubrzo nakon posjete Vladimira Putina Pjongjangu – aktivni u okupiranim oblastima Ukrajine.”
Istovremeno, Lange naglašava: „Ne treba automatski izvoditi zaključak iz informacija koje trenutno kruže da 12.000 sjevernokorejskih vojnika ratuje rame uz rame s Rusima u rovovima u Ukrajini. To nije ono što se do sada može vidjeti.”
Ukrajina traži zapadnu pomoć protiv Putinovog novog saveza
Ipak, iz ukrajinske perspektive, ovo je zabrinjavajući razvoj događaja. Dok se ruski predsjednik Putin ove nedelje predstavlja kao poštovan domaćin samita BRICS-a, Kijev se brine za dalju podršku: takozvani „plan pobjede” predsjednika Volodimira Zelenskog nije za sada nešto mnogo pokrenuo. Ukrajina strahuje da će na predsjedničkim izborima u SAD početkom novembra pobijediti Donald Tramp, koji planira da ukine pomoć u naoružanju i koji je nedavno u jednom podkastu čak djelimično okrivio Zelenskog za rusku invaziju.
Zelenski je tokom vikenda jasno poručio da partneri zemlje koju je Rusija napala moraju reagovati na „jasan dokaz”: „Ne smemo dozvoliti da zlo raste. Ako svijet sada bude ćutao, a mi uskoro budemo viđali sjevernokorejske vojnike na frontu isto tako redovno kao što obaramo iranske dronove, to nikome na ovom svijetu neće koristiti i samo će produžiti rat”, naglasio je ukrajinski predsjednik.
Zapad reaguje uzdržano
Od ključnog značaja je kako će sada reagovati SAD– na kraju krajeva, Vašington je ne samo najveći podržavalac Ukrajine već i zaštitnik Južne Koreje. SAD su bile i prva članica NATO koja je govorila o „dokazima” prisustva sjevernokorejskih trupa u Rusiji. Međutim, ministar odbrane Lojd Ostin je uzdržan:
„Šta tačno rade tamo? To ćemo još vidjeti. Ako namjeravaju da učestvuju u ovom ratu u ime Rusije, onda je to veoma, veoma ozbiljan problem”, rekao je on u Rimu.
Problem koji će vjerovatno najviše pogoditi sledeću američku administraciju, bilo da je predvodi Donald Tramp ili Kamala Haris.
Evropa će takođe vjerovatno čekati rezultate izbora u SAD 5. novembra, smatra stručnjak MSC-a Lange: „Trenutno ne vidim da se velike države u Evropi okupljaju kako bi razvile zajedničku strategiju. Šta želimo postići u Ukrajini? Šta ćemo preduzeti protiv same Rusije i njenih podržavalaca? I kako ćemo zajedno djelovati? To je ono što je sada potrebno”, zaključuje Lange.
Portparolka NATO u Briselu izjavila je da, ukoliko su te trupe namijenjene za borbu u Ukrajini, to znači „značajnu eskalaciju u podršci Sjeverne Koreje za nezakoniti rat Rusije i još jedan znak ruskih gubitaka na frontu”. NATO trenutno raspravlja o daljim koracima.
To što Evropa do sada nije reagovala na navodno slanje sjevernokorejskih trupa smatra se „fatalnim propustom”, kaže Roderih Kizeveter (CDU). On ističe da je hitno potrebna ujedinjena i odlučna reakcija snage i odvraćanja. „Mnoge evropske države to žele već dugo. Na prvom mjestu, Njemačka konačno mora promijeniti svoj stav”, rekao je on za DW. Kizeveter je ponovio zahtjeve da se ukinu ograničenja dometa za isporučeno oružje, da se Ukrajini obezbijede dodatni moćni sistemi i da se uputi poziv za članstvo u NATO.
Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke pozvalo je u srijedu prije podne na razgovor otpravnika poslova Sjeverne Koreje i naglasilo da je bezbjednost Njemačke i evropski mirovni poredak ugrožen podrškom ruskom agresorskom ratu.
Privremena obostrana korist za Rusiju i Sjevernu Koreju
Još kada su se pojavili nagovještaji o dubljoj rusko-sjevernokorejskoj saradnji, DW je razgovarao sa Andrejem Lankovom, profesorom istorije i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kukmin u glavnom gradu Južne Koreje, Seulu.
Rusija može izvući korist iz ove saradnje tako što bi izbjegla mobilizaciju: „Rat je u Rusiji generalno popularan, ali samo dok većina ljudi nije direktno uključena u borbe i dok rat ne utiče na njihov svakodnevni život”, naglasio je Lankov. Prema njegovom mišljenju, u Rusiji je sve manje muškaraca spremnih da rizikuju svoje živote, čak ni za finansijske beneficije koje nude vojni ugovori.
Zauzvrat, Sjeverna Koreja želi novac i tehnologiju. „Ugovorni vojnik ruske vojske dobija 2000 dolara mjesečno, uz jednokratni bonus koji može iznositi do 20.000 dolara. Pjongjang bi bio zadovoljan sa najmanje polovinom te sume za svakog vojnika kojeg obezbijedi”, rekao je Lankov.
Takođe, moderna tehnologija je veoma tražena: „U drugačijim okolnostima Rusija nikada ne bi bila spremna da deli tehnologiju sa tako nestabilnom zemljom, ali sada nema drugog izbora.”
Međutim, on vjeruje da ova saradnja neće biti dugoročna. Nakon završetka rata u Ukrajini, odnosi će se vratiti na prethodni nivo, jer Sjeverna Koreja tada više neće biti ekonomski interesantna za Moskvu.
Izvor: Deutsche Welle/ Pobjeda
